Bolničke blagajne su te koje će direktno osjetiti smanjenje novca za skupe lijekove od 100 milijuna kuna, a ovisnost o njima već se i prije pokazala kao loše rješenje. tada bi dio pacijenata ostajao bez prijeko nužne terapije, a liječnici se sililo da s terapijama budu ekonomičniji. 'Mnogi pacijenti ni dosad nisu mogli dobiti ono što im treba, a ovim smanjenjem takvih će pacijenata biti sve više', rekla je za Novi list Mensura Dražić, predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
'To je veliki problem i za liječnike i za pacijente, jer se već događalo da u istoj sobi leže dva pacijenta s istom dijagnozom, i jedan dobije skupi lijek, a drugi ne, jer je liječnik valjda procijenio da je, kad već nema novca za obojicu, bolje liječiti mlađeg', pojasnila je Dražić. Fond za skupe lijekove osnovan je kako bi se izbjegle takve odluke i situacije, a od 2006. godine do danas, narastao je sa 150 na 550 milijuna kuna. Rijetke i onkološke bolesti, kao i bolesti poput hepatitisa i multiple skleroze stavljene su na njegov popis skupih lijekova, a čak se i ministar zdravstva Darko Milinović hvalio kako je posljednjih mjeseci na tu listu uvršteno još 11 novih skupocjenih lijekova. Oni koji će spomenuti rez najviše osjetiti su onkološki bolesnici, oboljeli od reumatoidnog artritisa, multiple skleroze, hepatitisa B i C, te drugih rijetkih bolesti.
No, u KB 'Sestre milosrdnice', KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, KBC zagreb, HZZO-u i Hrvatskom liječničkom zboru tvrde da se radi o tvrdnjama koje daju krivu sliku i bespotrebno uznemiravaju bolesnike koji boluju od navedenih bolesti. Njihove demantije objavljujemo niže u cijelosti.