Ministar pravosuđa Orsat Miljenić obrazložio je kako je ostavljanje nasilničkog ponašanja u prekršajnoj zoni slalo krivu poruku te ocijenio da će prebacivanje tih djela u kaznenu sferu poslati jasnu političku poruku da je u Hrvatskoj neprihvattljivo nasilje u bilo kojem obliku.
Nova kaznena djela odnosila bi se na psihičko nasilje, a ministar je priznao kako će se ona na sudu teško dokazivati. "Ovo što uvodimo neće biti lako dokazati. To će i koštati, često će se morati vještačiti, što je dodatni trošak, no kao društvo smo rekli da to hoćemo i idemo u tom smjeru", poručio je Miljenić.
Namjeru takve izmjene Kaznenog zakona pozdravila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja je upozorila da se nasilje obitelji u praksi najčešće goni u prekršajnom postupku. Navela je da je u 2012. bilo je nešto manje od 5500 kaznenih prijava, a prekršajnih je bilo oko 15 tisuća.
I Sanja Bezbradica Jelavić, iz Autonomne ženske kuće Zagreb, požalila se na lošu praksu, navodeći da je iz policijskih prijava za nasilničko ponašanje u obitelji vidljivo da žrtvu nitko ne pita o trajanju i intenzitetu nasilja.
Policija se koncentrira isključivo na prijavljeni incident, iako je moguće da žrtva nasilje trpi godinama, upozorila je Bezbradica Jelavić.
Psihičko nasilje u obitelji bit će kazneno djelo
Osudila je i praksu dvostrukog prijavljivanja, nakon kojega se i nasilnik i žrtva privode prekršajnom sucu, gdje često provedu noć, što smatra kršenjem ljudskih prava žrtve.
Zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković uzvratio je, međutim, da je policiji teško donijeti odluku u kratkom roku i nejasnoj situaciji.
"U takvim situacijama, odluka se prepušta sucu. dajte mi metodu po kojoj bi se policija mogla odrediti u tako nejasnoj situaciji, kada na temelju dojma morate utvrditi čija je verzija točna", kazao je Tonković.
Naglasio je da se kod uvođenja novih kaznenih djela mora pažljivo i jasno razgraničiti kazneno djelo i prekršaj, kako bi se zakon mogao primjenjivati.
I Vesna Škare Ožbolt (DC) ističe da je nužno jasno razgraničiti prekršaj i kazneno djelo, kako bi se policiji olakšalo postupanje, a uvjerena je da kazneno pravo može poslati jasnu poruku svakom tko se ponašpa nasilnički.
Vesna Fabijančić Križanić (SDP) naglasila je kako je nužno sačuvati i afirmirati prekršajni postupak, koji omogućuje brže reagiranje i udaljavanje nasilnika iz obitelji ili druge sredine u kojoj je počinio nasilje.
"Po svojoj prirodi, prekršajni je postupak takav da omogućuje brže postupanje, a po dosadašnjoj praksi izricanja sankcija, prije će kaznu zatvora nasilnik zaraditi u prekršajnom nego u kaznenom postupku", rekla je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook