Ona smatra da je jedno od rješenja liberalizacija odnosno preispitivanje postojećeg viznog režima budući da on nije zaustavio trgovinu ljudima, veća suradnja između država i pronalaženje modela koji bi više bio usmjereni potencijalnim žrtvama.
Prema podacima Svjetske organizacije rada (ILO), u svijetu je danas 2,45 milijuna žrtava trgovanja ljudima a trgovinom ljudima ostvaruju se godišnje 33 milijarde dolara nelegalnog profita, pa je to treća najprofitabilnija aktivnost, iza trgovanja drogom i oružjem. Stoga je Vijeće Europe donijelo mjere kojima je cilj prevencija trgovanja, zaštita žrtava i krivično gonjenje počinitelja.
Lovorka Marinović iz Međunarodne organizacije za migracije smatra da je Hrvatska postigla puno u provedbi politike suzbijanja trgovine ljudima, a od lani je povećan i broj kazni. Također je poboljšana i sudska praksa. Podaci iz 2004. godine govore o četiri pravomoćne presude i 18 optužnica za trgovinu ljudima, dok je u 2005. pokrenuto 56 sudskih procesa.
Marinović ističe da je potrebno nastaviti s indentifikacijom žrtava trgovine, posebice žena osumnjičenih da su se bavile međunarodnom prostitucijom, jer su onda u blizini i žrtve. Potrebno je također pratiti kretanje iregularnih imigranata u nezakonitom radu, čiji je postotak u porastu, te djecu bez pratnje, kojih je godišnje u Hrvatskoj između 180 i 250, a najčešće su žrtve trgovine.
Lana Tučkorić iz Hrvatskog pravnog centra govorila je o novom Zakonu o strancima koji je na snazi od početka ove godine.
Žrtve trgovanja ljudima koje uđu u Hrvatsku mogu dobiti privremeni boravak do jedne godine a, u skladu sa Nacionalnom strategijom za suzbijanje trgovanja ljudima, dobit će svu potrebnu zaštitu i pomoć.