12 milijardi kuna, po umjerenim procjenama, svake godine u mutnim poslovima završi na privatnim računima u inozemstvu.
To otprilike odgovora godišnjoj rupi u proračunu a Hrvatska se uopće ne bori protiv pranja novca. Pola svjetskog novca vrti se preko off shore kompanija. Osnivaju se najčešće na Gibraltaru, Malti, američkom Delawareu ili djevičanskim otocima. Dobit se tamo ne oporezuje a podatci o vlasnicima tvrtki su tajna. 'Jedni cilj osnivanja off shore kompanija jest bijeg od regulatora zemlje u kojoj živite, ako otvorite tvrtku račun, ili fond u drugoj zemlji, vi ste izbjegli jurisdikciju vlastite zemlje', objasnio nam je Igor Prstec, urednik dnevnih novina Business.hr.
Plaća se samo naknada za održavanje kompanije. Pomoću off shorea, novac se vrlo lako izvlači iz zemlje bez traga. I model izbjegavanja poreza vrlo je jednostavan. 'Događa se da će npr. hrvatsko poduzeće platiti uslugu neku off shore kompaniji, znači za hrvatsko poduzeće to će biti trošak, a prihod koji uđe u dobitak off shore kompanije, tamo neće biti oporezovan te se postavlja pitanje tko je vlasnik off shore kompanije', rekla nam je Đurđica Jurić, dekanica RRiF Visoke škole.
Najčešće je to ista osoba koja posluje sama sa sobom. U Hrvatskoj zbog troška plaća manji porez, a taj isti novac u off shoreu joj se uopće ne oporezuje. Novac je na taj način izvučen, a tajnost zajamčena. Naravno, ovakve su kompanije dobre i zbog lakšeg kupovanje nekretnina u inozemstvu te jednostavnije registracije brodova.