Ubijeni 1991. godine

Održana komemoracija za obitelj Zec, od gradskih vlasti tražit će se imenovanje ulice ili trga po Aleskandri

Slika nije dostupna
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Srpsko narodno vijeće (SNV) održali su komemoraciju za Mariju, Aleksandru i Mihajla Zeca koji su ubijeni na današnji datum u večernjim satima 1991. te su najavili da će od gradskih vlasti tražiti imenovanje zagrebačkog trga ili ulice po 12-godišnjoj Aleksandri.

Bit će, kako su rekli, ustrajni u tome da Aleksandra Zec dobije svoj trg ili ulicu do 30. godišnjice ubojstva tj. do 7. prosinca 2021.

Također će od gradskih vlasti tražiti da se mjesto ubojstva Aleksandre i Marije Zec, planinarski dom Adolfovac na Sljemenu, očisti, da se postave klupice, uredi i označi šetnica na sljemenskoj cesti, te da se postavi spomen ploča.

Podsjetili su kako su zločin počinili pripadnici specijalnih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova, tzv. Merčepovci, koji su nešto iza 23 sata, 7. prosinca došli ispred kuće obitelji Zec na Trešnjevci te prilikom bijega hicima u leđa usmrtili 38-godišnjeg Mihajla Zeca. Mariju i Aleksandru, koje su svjedočile ubojstvu, odveli su kombijem do Adolfovca gdje su ubijene, a planinarski dom kasnije je izgorio.

Nedugo nakon što je policija pronašla tijela, uhićeni su pripadnici Merčepove postrojbe - Munib Suljić, Igor Mikola, Siniša Rimac, Nebojša Hodak i Snežana Živanović, od kojih su neki pred istražnim sucem priznali ubojstva, no na suđenju je utvrđeno kako pred istražnim sucem nisu imali odvjetnika, a što su po zakonu za tako teško djelo morali imati, pa su njihovi raniji iskazi "izbačeni", te su oni oslobođeni.

Aleksandra, Marija i Mihajlo pokopani su u Gornjoj Dragotinji, pokraj Prijedora, rodnom mjestu Mihajla Zeca.

Jedan od inicijatora komemoracije, novinar i urednik portala Autograf Drago Pilsel poručio je da je "epizoda njihova ubojstva jedno od najsramotnijih poglavlja novije hrvatske povijesti".

"Neki od ubojica su kasnije napredovali u karijeri, te čak bili odlikovani od tadašnjeg predsjednika Republike Franje Tuđmana, a to dovodi u pitanje obrambeni karakter Domovinskog rata", ustvrdio je Pilsel na komemoraciji.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič upitala je političare i hrvatske građane "hoće li znati i pamtiti, ne samo žrtve Domovinskog rata, za koje Sabor donosi poseban datum u kalendaru, nego hoće li se pamtiti i sva djeca, njih više od 400, ubijena u Domovinskom ratu".

U ime SNV-a govorio je Saša Milošević koji je istaknuo da je razdoblje '90-ih godina bilo, ne samo slavno razdoblje, već i vrlo tužno, crno, tragično i sramotno razdoblje hrvatske povijesti.

Predstavnici Documente i SNV-a postavili su vijenac i zapalili tri svijeće, građani su stavljali ruže, te je održana minuta šutnje.

Na komemoraciji su bili i Zoran Pusić u ime Antifašističke lige i Građanskog odbora za ljudska prava te predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac. (Hina)

Povezane teme