Kako se neslužbeno doznaje iz nekih bankarskih krugova, ovakva, kako kažu, jednostrana odluka Vlade ih je iznenadila, jer su u tijeku bili dogovori.
Poslijepodne, nakon tehničkog sastanka s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB) direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček izjavio je da su banke spremne na sebe preuzeti udar od povećanja tečaja švicarskog franka tijekom sljedeća tri mjeseca i tako pomoći dužnicima s kreditima indeksiranim u toj valuti, a u međuvremenu treba potražiti trajno rješenje.
"Razmatrali smo moguće prijedloge i iskristaliziralo se da će banke službeno podnijeti prijedlog kratkoročnog rješenja Ministarstva financija, koje će, nadamo se, taj prijedlog objaviti sutra ili preksutra", rekao je Bohaček.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je, pak, u ponedjeljak na konferenciji za novinare kako će Vlada Saboru predložiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima bi se tečaj švicarskog franka fiksirao na 6,39 kuna na razdoblje od godinu dana, na trošak financijskih institucija.
VIDEO 'Švicarac' će narednih godinu dana biti fiksiran na 6,39 kuna!
"U slijedećih godinu dana možemo pristupiti razgovorima o konverziji kredita vezanih uz franak u kunske kredite, ali za to će biti potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke jer to nije u isključivoj nadležnosti Vlade", rekao je Milanović.
Kako je Hini neslužbeno rečeno iz bankarskih krugova, financijski efekt i utjecaj na klijente koji imaju kredite u 'švicarcima' bio bi isti i po prijedlogu bankara i Vlade, no banke su predložile dogovor koji podrazumijeva rok od tri mjeseca, što im je povoljnije ne samo zbog troška koji bi snosile uslijed rasta tečaja CHF, nego i zbog toga da se trajno rješenje za takve kreditne dužnike pronađe u kraćem roku.
Rok od godinu dana za bankare je problematičan i zbog izbornog ciklusa. Naime, kako kažu pojedini bankari, nakon parlamentarnih izbora krajem godine, nova Vlada će se odmah morati suočiti s tim problemom, jer je upitno koliko će ova Vlada biti motivirana da se za vrijeme njezina mandata nađe trajno rješenje za te kredite.
Iz bankarskih krugova još upozoravaju da je takva odluka po mišljenju pravnika upitna, te ne treba isključiti niti mogućnost da će i država morati nadoknaditi financijsku štetu koju bi eventualno banke mogle imati zbog takve odluke.
Što se tiče sekundarnih negativnih učinaka na poslovanje banaka, Hini je rečeno da se ne očekuje nikakav poremećaju u bankarskom sustavu zemlje.
Istaknuto je da je stabilnost bankarskog sustava i dalje visoka uslijed njegove visoke kapitaliziranosti, no nisu isključeni neki neizravni negativni učinci poput povećanja pravne nesigurnosti poslovanja, a kao posljedica toga, upozoravaju, moguće je da će se i smanjiti kreditni potencijal banka u financiranju gospodarstva ali i države na domaćem tržištu. (hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook