Vidjeli ste brojke, je li pred nama nova svjetska kriza?
Nije. Postoji nešto što se zove soft landing, meko pizemljenje. Gospodarska aktivnost koja je bila na vrhuncu možda će u godini koja teče i koja dolazi biti nešto slabija, no neće biti takvog loma i krize kakva je bila 2008./2009. Postoje stabilizatori, svijest o tome, mogućnost reakcije koja je sada puno primjerenija no što je bila tada.
Kada njemačko i talijansko gospodarstvo usporavaju, trebaju li se u Zagrebu upaliti crvene lampice?
Indirektno da. Prvenstveno će se te lampice upaliti u srednjoeuropskim zemljama. Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka puno su više integrirane u njemačko gospodarstvo, koje od njih kupuje niz intermedijarnih proizvoda, ugrađuje ih u finalne proizvode i izvozi. Hrvatska je tim putem krenula posljednje dvije godine sve više, prema tome nešto će se osjetiti, ali ne drastično. Naravno, s obzriom na našu vanjsko-trgovačku bilancu i povezanost s te dvije zemlje, sigurno je da svako smanjivanje gospodarske aktivnosti tamo ima refleksije i kod nas. Ono što se očekuje u godini koja dolazi je da na svjetskoj razini bude tri i pol posto stopa rasta, gdje prednjače Indija i Kina. Eurozona je ispod dva posto, a tu je i Njemačka. U odnosu na više optimističke projekcije koje su bile prije godine dana, stopa rasta slabi, ali je i dalje u pozitivnom koordinatnom sustavu.
Mislite li da bi u crnom scenariju Hrvatska novu krizu dočekala spremnije?
Vjerojatno bi. Ovisno o intenzitetu krize. Ne očekujemo je u onom zamahu kao što je bilo prije, vjerujem da bismo je osjetili, no ne mislim da bi to bio dramatičan i tragičan udar na zaposlenost, prvenstveno u realnom sektoru, prerađivačkoj industriji. Dobar dio ljudi koji je napustio zemlju i otišao potražiti radna mjesta drugdje jesu oni koji su bili gubitnici u toj krizi, to su oni koji su imali znanja, vještine, struku, no nije bilo radnog mjesta. Kriza ne bi pomogla, ali ne bi naštetila u onoj mjeri kao tada.
Vlada se hvali turizmom koji puni 20 posto BDP-a, ali to je i omča oko vrata gospodarstvu ako dođe do krize?
Sigurno. Hrvatski turizam u globalnom našem ekonomskom okruženju ima poziciju andola ili sredstva za umirenje kad imate jaku zubobolju. Ono trenutno može smanjiti vaš problem, ali ga neće riješiti. Smanjeni dolazak iz Njemačke ili Italije te kompletne Srednje Europe sigurno bi naškodio hrvatskom turizmu osobito imajući na umu usku ponudu i kratku sezonu, tako da bi se indirektne implikacije sigurno itekako osjetile.
Bi li nas to vratilo u recesiju?
Možda bi, možda i ne. Nije to toga intenziteta tako da bi nas možda prije vratilo u stagnaciju na nultu stopu rasta. No ne vjerujem da bi došlo do negativnih stopa rasta. Kratko rečeno, nije samo America first, sve zemlje u okruženju itekako analiziraju situaciju i gledaju koje se mjere moraju poduzeti. Isto kao što pametna zemlja prije ljeta gleda što učiniti kako bi se spriječili požari i tada se požari i ne događaju. Hrvatska ima i instrumente, i potrebe, i mogućnosti jer, ne zaboravite, osobna potrošnja bila je motor koji je dobrim dijelom vukao manje investicije i izvoz. Dakle, Hrvatska tu osobnu potrošnju treba gledati s jedne strane kao varijablu rasta, ali s druge strane varijablu rizika. Ne smije dopustiti da njezino stanovništvo i biznis sektor takvu krizu i moguće povećanje kamata dočeka nespremno. .
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr