23-godišnja Kristina (podaci promijenjeni radi zaštite identiteta) prekinula je s bivšim dečkom u siječnju 2015. godine i nije joj pao na pamet sve do studenog kad ga se sjetila u najgoroj mogućoj situaciji koju je tada mogla zamisliti.
'Jedan poznanik mi je na Facebooku poslao screenshotove s jedne stranice upitavši me je li 'to moj profil'. U tom trenutku nisam znala o kojoj se stranici radi, međutim, bilo je i više no očito da se doista radi o profilu s mojim fotografijama. Prvotnu zbunjenost zamijenio je šok', ispričala nam je Kristina.
Iako se u Kristininom slučaju nije radilo ni o kakvim eksplicitnim fotografijama, postoje slučajevi u kojima se radi o upravo takvom sadržaju, a upravo su oni sve češće zabilježeni u pravnoj praksi diljem svijeta.
Naime, na jednoj stranici za pronalaženje seksualnih partnera otvoren je profil s njenim fotografijama.
'To su fotografije koje sam objavila na Facebooku ili Instagramu, koje je ta druga osoba skinula i ubacila na novootvoreni profil', kaže Kristina.
'Profil je bio otvoren još u veljači, ja sam za njega saznala devet mjeseci kasnije. Najgore je to što se na fotkama vrlo jasno vidjelo moje lice. Eksplicitnih fotografija nije bilo na samom profilu, jer nikada nisam ni radila takve fotke, ali tko zna što je osoba koja stoji iza tog profila slala drugim osobama', kaže Kristina koja je lažni profil prijavila administraciji dotične web stranice.
Zakon kažnjava takve slučajeve
Kristina nije željela ulaziti u pravne zavrzlame, no evo što naše pravosuđe kaže vezano za ovakve slučajeve.
Uvjeti korištenja osobnih podataka, obrada osobnih podataka te sami osobni podatci definirani su Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Sukladno navedenom Zakonu osobnim podatkom se smatra svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet).
Za teži, kvalificirani oblik ovog kaznenog djela propisana je kazna zatvora do tri godine. Tu se, konkretno, radi o slučajevima kada se nedozvoljeni koriste osobni podaci djeteta ili o slučajevima u kojima se protivno zakonu koriste nečiji osobni podaci koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život.
Uz navedeno kaznenopravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti u Kaznenom zakonu osigurava se kroz kaznena djela protiv časti i ugleda, u kojem su čast i ugled označeni kao zaštitni objekti.
'Revenge porn'
Iako se u Kristininom slučaju nije radilo ni o kakvim eksplicitnim fotografijama, valjalo bi spomenuti slučajeve u kojima se radi o upravo takvom sadržaju, a koji se sve češće bilježe u pravnoj praksi diljem svijeta.
Ta je praksa popularno nazvana 'revenge porn', a odnosi se na javno objavljivanje eksplicitnih fotografija nakon prekida veze. Budući da se tu radi o povredi osobnih podataka, nedozvoljenoj upotrebi privatnog materijala te o ukaljavanju ugleda fizičke osobe, sve je više zemalja usvojilo zakone protiv 'revenge porna'.
U SAD-u govorimo o 26 saveznih država, u Europi je najpoznatiji takav zakon onaj u Velikoj Britaniji usvojen u travnju, dok se ostale zemlje snalaze s pravnom regulativom putem zakona o zaštiti osobnih podataka.
Kao što vidimo, među takvima je i Hrvatska, međutim, kako doznajemo od Ministarstva unutarnjih poslova, iako se vodi statistika u o broju prijavljenih kaznenih djela, ne vodi se posebna statistika koja bi obuhvaćala pojedine posebne modalitete konkretnih kaznenih djela, tako da ne znamo koliko je slučajeva sličnih Kristininom ili pak slučajeva 'revenge porna' u Hrvatskoj uopće prijavljeno.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook