Aktualne teme

Plenković o Berošu, navodnim tajnim letovima, BDP-u, izborima: "Najvažnije je da Milanović bude prošlost"

Andrej Plenković, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Foto: DNEVNIK.hr
U trećem tromjesečju ove godine hrvatski BDP realno je veći za 3,9 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, objavio je Državni zavod za statistiku, a najnovije podatke komentirao je premijer Andrej Plenković.

Nakon što su objavljeni najnoviji podaci o rastu BDP-a, oglasio se premijer Andrej Plenković i poručio: "Jako dobra vijest. Pokazuje se da Hrvatska raste puno brže nego drugi u EU, oko četiri puta brže."

''Građani to osjete"

Iduću godinu Hrvatska bi trebala završiti s dvostruko većim BDP-om u roku od devet godina i dostići 79 posto prosječne razvijenosti EU-a, kazao je i ustvrdio: "To se osjeti i građani će to osjetiti i na razini njihovog ekonomskog i socijalnog standarda."

"Posebno ohrabruje rast izvoza", istaknuo je Plenković nakon što je sudjelovao na otvorenju obnovljene zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) Republike Hrvatske.

Upitan o plaćama, rekao je da je osnovica plaća u njihovu mandatu rasla za osam posto dok je osnovica u Milanovićevu mandatu rasla nula. Komentirao pregovore oko izmjene koeficijenata i podsjetio da se dan ranije sastalo Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj i javnoj službi.

"Tu je dosta zahtjeva, dakle nije samo zahtjev koji je došao od jednog od sindikata u zdravstvu o čemu je bilo najviše riječi u javnosti prije nekoliko dana. Svi će nadležni resori u koordinaciji s Ministarstvom rada za javne službe i s Ministarstvom uprave za državne službe, razmotriti u odgovarajućem roku te zahtjeve i onda sukladno procjenama, analizi, komparativnoj usporedbi vidjeti što bi bili eventualni prijedlozi za modifikaciju uredbe koju donosi Vlada", istaknuo je Plenković i dodao da su otvoreni za korekcije ako se pokaže da su argumenti valjani i dobri. 

Komentirao je i kolektivne pregovore sa sindikatima te je podsjetio da su ove godine uredbama povećali plaće za prosječno 32 posto i da stalno unaprjeđuju položaj hrvatskih radnika: "Mislim da u ovim okolnostima treba i dalje biti umjeren u zahtjevima jer nije dobro da nam u kontekstu cijele proračunske torte udio koji se odnosi na plaće bude prevelik. Moramo tu paziti."

Kad će se čuti s Berošem? "Vidjet ćemo"

Upitan je li se čuo s bivšim ministrom zdrastva Vilijem Berošem nakon njegova izlaska iz istražnog zatvora, rekao je da nije, a na pitanje hoće li se čuti i kada, rekao je: "Vidjet ćemo." "Nismo imali vremena za to, jučer smo imali, zahvaljujući njemu, predstavljanje ministrice Hrstić u Saboru", dodao je.

Rekao je i da nije od SOA-e dobio informacije o Beroševu uhićenju - ni prije ni poslije uhićenja, a na pitanje smatra li da je trebao dobiti te informacije, poručio je: "Pitajte SOA-u. Mi nismo iz SDP-a da pitamo SOA-u za mišljenje."

Što se tiče revizije javnih nabava u sklopu Ministarstva zdravstva, Plenković je poručio kako očekuje cjelovitu informaciju. Naveo je kako će Irena Hrstić formalno biti ministrica 6. prosinca kada ju izglasa Hrvatski sabor, ali da ona već radi i upravlja Ministarstvom zdravstva.

Beroš je uputio Vladi zahtjev za ostvarivanjem prava '6+6' prema kojem će idućih šest mjeseci primati punu plaću, a preostalih šest iznos pola plaće. Ministar pravosuđa Damir Habijan rekao je da je Vlada otvorena za razgovor o eventualnoj izmjeni tog propisa, no Plenković je rekao kako nije čuo što je Habijan izjavio: "Tu je praksa koju smo mi etablirali u našoj Vladi takva i mislim da nema nikakvih za sada inicijativa za promjenu. Vidjet ćemo, razmotrit ćemo, ali mislim da je puno gore ovo što se dogodilo, a ovo tu je tehnikalija."

"Nisu to neki mistificirajući letovi"

Upitan o navodnim tajnim letovima kojima Njemačka u Hrvatsku vraća dio migranata koji su ilegalno prešli granicu, kazao je: "Nisu to neki mistificirajući letovi. Postoji Dublinska uredba, takozvani Dublin III, koja regulira u kojoj državi oni koji traže međunarodnu zaštitu taj zahtjev mogu podnijeti. Ti se letovi odvijaju već duže vremena. U zadnje vrijeme su postali zanimljivi. Nema ništa neuobičajeno, Ministarstvo unutarnjih poslova to sve ima na svojim stranicama", pojasnio je premijer.

Plenković je ustvrdio da Hrvatska sigurno nije zemlja prvog dolaska: "To je nemoguće. Na zapadnobalkanskoj ruti ako netko dođe do Hrvatske, a nije ranije registriran, to znači da ga vlasti zemalja kroz koje su migranti prošli nisu registrirale."

"Primorac je budućnost"

Istaknuo je i da je HDZ ozbiljna stranka te da su spremni za predsjedničke izbore i ponovio da Dragana Primorca podupiru i koalicijski partneri te poručio: "Najvažnije je da Milanović bude prošlost, a Primorac budućnost. Puno su bitniji glasovi na izborima od skupljenih potpisa."

Na pitanje o informacijama prema kojima se iz Irske vratilo 17.000 hrvatskih građana, premijer je kazao da u Irskoj postoji jako visoki gospodarski rast i da je cijena stanovanja u Dublinu, ne samo za Hrvate, nego i za mnoge Irce, postala nepriuštiva.

"To se događa u brojnim velikim gradovima gdje ekonomski rast i razvoj prati onda i snažan rast cijena, bilo za kupnju, bilo za najam, gdje je ljudima jednostavno teško naći adekvatne objekte u kojima bi oni živjeli", kazao je Plenković i dodao da živimo u ogromnom i liberaliziranom tržištu, gdje "naši ljudi, ako žele, mogu iskoristiti to pravo slobode kretanja i rada u nekoj članici".

"Što mi više budemo rasli i lovili korak s onima koji su u Uniji bili prije nas, to je izgledno da će biti sve manji broj ljudi koji se na to odlučuju", rekao je i naglasio da će ljudi koji se odlučuju na odlazak uvijek biti, ali ti brojevi neće biti posebno značajni te da se radi o odlascima privremenog karaktera.

"Upravo ovi podaci iz Irske govore da će se jedan veći broj ljudi koji su u prvim godinama članstva u Uniji odabrali neku drugu članicu zbog tada puno veće razlike u plaćama, sada vraćati u Hrvatsku jer su im uvjeti ovdje sada drukčiji nego što su im bili tada", kazao je Plenković.

Pročitajte i ovo rok za 10 dana Habijan uvjeren: "Ustavni suci bit će izabrani u roku"

Pročitajte i ovo Slovenija opet ispred ostalih Ustavni sud odlučio: Svim ženama treba omogućiti medicinski potpomognutu oplodnju