Potrošnja pala za 17 posto

Obiteljski rebalans: Kako država, tako i narod - jedva

Slika nije dostupna
S velikih brojki spustili smo se među hrvatske obitelji koje bi rebalans kućnog proračuna mogle imati svakoga mjeseca. U džepovima čak 70 posto Hrvata u prosjeku nedostaje dvije tisuće kuna da bi u idući mjesec ušli s nulom.

Na sve načine Đurđica Cvetko pokušava zadržati kupce pored svog štanda. U maloj plantaži jagoda vidjela je spas i zadovoljstvo nakon dobivenog otkaza. Ulozi su, kaže, veliki, a dobici nedovoljni. 'Da ljudi imaju novca tada bi kupili i jagodu i voća i svega više', kaže Cvetko.

No svega je manje. U novčanicima zaposlenih u svibnju se prosječno našlo 5.200 kuna, gotovo tisuću i pol manje od iznosa minimalne potrošačke košarice. 'Hrvatske obitelji i dalje tonu u krizu, samo tonu sporije nego u 2009.', kazao je Krešimir Sever iz NHS-a. 70 posto građana žali se na nedovoljna primanja. 'Ne može, ne ide kraj s krajem!', žali se jedan stanovnik.

Za krpanje kraja s krajem, nedostaje barem 30 posto prihoda, prosječno 2.100 kuna. Vlada reže proračun, režu ga i obitelji. Škare rade svaki dan.

'Ja bi njima dala naše mirovine pa neka probaju živjeti, a mi s njihovim plaćama. To je sramota!', kažu građani. 'Nemojte ni pitati o kućnom budžetu, svi smo u podrumu!', rekla je jedna žena. Štedi se na svemu, najviše na hrani na koju se potroši 40 posto sredstava za pokriće minimalnih troškova.

Štedi se na svemu, na odjeći, na hrani, na račune za mobitele, na koje smo trošili gotovo osam milijardi kuna. No, uz sve češće kućne rezove, potrošnja je pala za 17 posto. Ništa čudno, kažu građani, s mobitelom ili bez njega, preživljavanje iz mjeseca u mjesec visi na koncu.

Povezane teme