Program zaštite otoka

Vlasnici prodaju jadranske otoke, a Hrvatska nema novca za otkup

Slika nije dostupna
Prije tri godine usvojen je Državni program zaštite, na čijem se popisu nalazi čak 688 hrvatskih otoka. Država je time htjela spriječiti rasprodaju nacionalnog prirodnog blaga, no što kad niti sama nema novac da ga otkupi?

U Lošinjskom arhipelagu nalaze i dva otoka, Orude i Palacola, koji su u vlasništvu obitelji Badurina i Marušić, i koje te otoke pokušavaju prodati. Prema Državnom programu zaštite, pravo prvootkupa ima država i njezine lokalne jedinice, no prodajnu ponudu u visini od 5,8 milijuna eura odbile su i Primorsko-goranska županija te i Hrvatska vlada.

Rikardo Badurina, suvlasnik otoka, čiji je djed, zajedno s pretkom obitelji Marušić otoke kupio još 1925. godine, kaže kako tu nije riječ o nikakvoj rasprodaji nacionalnog blaga, kao što se to često želi u medijima prikazati. 'Ti otoci već jesu naši (hrvatski), a tko će ih kupiti, to me se ne tiče', rekao nam je u telefonskom razgovoru Badurina.

Prošla godina dana od ponude

'Ponudu državi poslali smo još u veljači prošle godine, a rok za odgovor bio je mjesec dana i odavno je prošao', kaže Badurina. Konačnu odluku o odustajanju od kupnje Vlada je donijela prošlog četvrtka, a vlasnici još uvijek čekaju i pismenu službenu obavijest. S druge strane, Primorsko goranska županija odluku o odustajanju donijela je na 15. sjednici održanoj dana 16. rujna 2010. godine.

'Primorsko-goranska županija odriče se prava prvokupa nad nekretninama koje se nalaze na području malih, nenastanjenih i povremeno nastanjenih otoka, Oruda i Palacol, k.o. Mali Lošinj', stoji objavljeno u Službenim novinama, glasilu županije.

Gdje je priča počela...

Cijelu priču oko rasprodaje nacionalnog blaga, pojašnjava Badurina, pokrenuo je još 2005. godine tada HSP-ovac Tonči Tadić. Tri godine kasnije i nakon puno utrošenog novca, donesen je spomenuti Program, koji očito ne služi ničemu, smatra Badurina. Dodatna otežavajuća okolnost je i ta da su otoci kategorizirani kao poljoprivredno zemljište, a to znači da ga stranci mogu kupiti jedino posredstvo tvrtki registriranih u Hrvatskoj.

Pitali smo Badurinu što se onda može izgraditi, ili napraviti s tim otocima, jednom kad ih kupac kupi. 'To nije moj problem. Ne može se, mislim, napraviti hotelsko naselje, ali može luksuzna kuća. Otok ima vlastitu pitku vodu, a to je rijetkost', rekao nam je na kraju. No, država nema novca, ali imamo zato Državni program zaštite.