Ivan Mišetić, predsjednik GSV-a, nakon sjednice kazao je kako su socijalni partneri htjeli čuti detalje o predloženoj poreznoj reformi i propisima o statusu liječnika te izvješća o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2022.
Dodao je kako je ministar Vili Beroš kazao da dokument o statusu liječnika neće sadržavati materijalne naknade za rad već samo prepoznati određene specifičnosti liječničke struke. Sindikalne središnjice su protiv donošenja takvog dokumenta.
HUP pozdravlja svaku odluku koja će poboljšati primanja bilo koje skupine zaposlenika. "Knjiga nije zatvorena, ovaj prijedlog ćemo izoštravati do one mjere koja je Vladi prihvatljiva." Istaknuo je kako su podupirali ideju duljeg ostanka u radu da se osnaži mirovinski sustav.
Potom se medijima obratio ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić. "Ono što smo mogli u opširnoj raspravi zaključiti jest kako je sasvim sigurno da porezna reforma, u smislu spajanja poreza i prireza, kao i jačanja autonomnosti jedinica lokalne samouprave, neće ostati mrtvo slovo na papiru po pitanju primanja ljudi." Kazao je kako većina jedinica lokalne samouprave ni dosad nije imala stopu prireza, a već ih se veliki broj izjasnio kako neće povećavati stopu poreza na dohodak. "Sve jedinice lokalne samouprave u Požeško-slavonskoj županiji rekle su da proreza od 1. siječnja 2024. nema, Osijek od istog datuma ukida prirez i neće ga pridodati stopi poreza na dohodak, a tako će učiniti i Velika Gorica, koja ima stopu prireza 12 posto. Mislim da je poruka koju smo i danas poslali jest da će plaće i poreznom reformom biti veće, posebice za one koje su sada niže."
Ponovio je da se već s plaćom za lipanj značajno podižu plaće za državnih i javnih službenika. Istaknuo je i da nema govora o urušavanju mirovinskog sustava te da s obzirom na prosječni prorast neto plaća s uplatama u prvi stup neće biti problema.
Sindikalac Mladen Novosel kazao je kako je kroz prihode u prošloj godini Vlada očito ostvarila određenu dobit, koju je željela vratiti građanima. "Je li ovo najsretnije rješenje, o tome se može razgovarati. Najkontroverzniji dio, uz ovo za jedinice lokalne samouprave, jest onaj o povećanju plaća onim radnicima koji primaju 700 eura i više, od 42 eura pa na manje. Bilo bi suludo reći da se protivimo, ali naša je osnovna zabrinutost koja je onda svrha sustava mirovinskog i socijalnog osiguranja. Definitivno je sporno da se ovim činom ne bi smjelo zabetonirati problem sive ekonomije, jer će Vlada uplaćivati novac, a on bi mogao ostati na cesti, jer država ne nadzire uplatu plaća i davanja svim radnicima."
Dodao je kako očekuju i daljnja povećanja plaća i daljnji pregovori. "Ne mogu reći je li jutros sve dogovoreno, jer nisam bio na tom sastanku." Očekuje to i kroz kolektivno pregovaranje od strane privatnih poslodavaca. "Nisam siguran da ćemo se i sa svim ovim povećanjima pomaknuti s dna eurozone." Kazao je i kako će popodne pregovarati i neki sindikati koji nisu zadovoljni jutrošnjim dogovorom. Dodao je kako ni povećanje od 20 posto ne bi pokrilo pad vrijednosti plaća zbog poskupljenja.
Istaknuo je kako mu je drago da su počeli štrajkovi, kako ovaj današnji, tako i oni koji će se tek održati.