Pravo naplate među prvima imat će država jer mnogi seljaci upravo državi duguju doprinose i poreze. Na taj se način zapravo u potpunosti gubi smisao i svrha poticaja.
Za seljake nema više zaštićenih računa. Poljoprivredni poticaji tako postaju predmetom ovrhe. 'Dugujem 23.000 kuna s kamatama mirovinskom i socijalnom. Znači, ovršit će mi 100 posto', rekao je poljoprivrednik Goran Rakušić. Goran državi duguje polovicu svojih poticaja. 'Prvi dio će mi uzeti sigurno cijeli, da. A prvi dio će sad sjesti, prvoga. Kad će sjesti drugi dio, ne znam, a kredite treba uredno servisirati i treba kupiti gorivo za sjetvu', požalio se Goran.
Umjesto za poticanje poljoprivredne proizvodnje, za što su i namijenjeni, poticaji će završiti za namirenje dugova. 'Mi nismo protiv toga da svako plaća svoje dugove, ali ovdje ćemo tražiti striktno provođenje Zakona o ovrhama koje kaže da se pojedincu ne može uzeti više od jedne trećine sredstava', rekao je Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
>> Agencija za plaćanja u poljoprivredi dobila europsku akreditaciju
U poljoprivrednoj komori se pribojavaju da će prezaduženi seljaci ostati bez novca za proljetnu sjetvu. 'Tražit ćemo od Vlade, premijera i onih koji provode zakone da se ne dovede u poziciju obiteljska gospodarstva da im se sto posto blokiraju računi', rekao je Brlošić.
Ukidanju zaštićenih računa ne protive se seljačke udruge. 'Ako se zna da su poticaji za poticanje poljoprivredne proizvodnje, tu ih moraš i iskoristiti, a ne kupovati neke druge stvari u životu. Prema tome, ne vidim razloga zaštićenom računu', rekao je Stanko Zdravčević iz Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.
Problem je što do sada država nije kontrolirala na što seljaci troše poticaje. Umjesto u poljoprivrednoj proizvodnji često su poticaji završavali u automobilskoj ili nekoj drugoj industriji. Dugovi su stigli na naplatu. A država je stala u prvi red.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook