"Mislimo da je javnost za to spremna, a ne vjerujemo da će se to moći dobiti iz dodatnog oporezivanja na mobilne telefone, alkohol itd.", kaže direktor UPUZ-a.
Jurković smatra kako za financijsku sanaciju zdravstvenog sustava treba na međunarodnom tržištu pronaći dodatne 3,5 milijarde kuna, kako bi se rokovi plaćanja sveli na 60 dana, te istodobno pregovarati s farmaceutskom industrijom da bi se smanjenje rokova plaćanja odrazilo na cijene lijekova.
"Razlika u cijeni lijekova trebala bi kompenzirati kamate na zaduženje. Na lijekove trošimo 5 milijardi kuna godišnje, pa se uz 10-postotno smanjenje cijena može prihodovati 500 milijuna kuna. Hrvatskoj bi bilo jeftinije uzeti 3 milijarde kuna uz kamatu od 2-3 posto nego da plaćamo ove cijene lijekova", smatra Jurković.
Predlaže i delimitiranje participacija i povećanje cijene police dopunskog osiguranja, kao i uvođenje nadstandarda i dodatnog zdravstvenog osiguranja, od čega bi zdravstvo moglo prihodovati još dodatnu milijardu kuna.
Kao član radne skupine koja radi na izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Jurković kaže kako oko ustroja primarne zaštite, odnosno ukidanja koncesija i uvođenja sustava ordinacija, koji je dosad izazvao najviše rasprave, postoji niz otvorenih pitanja koja se odnose na mogućnost nasljeđivanja ordinacija, odgovornost u popunjavanju zdravstvene mreže i način plaćanja, zbog čega je predloženi koncept upitan. (Hina)