Nizozemska i Danska dva su najbolja mjesta za "biti dijete", objavio je UNICEF u srijedu u svom izvješću o dobrobiti djece. No, ni Hrvatska nije daleko iza njih.
UN-ova organizacija rangirala je podatke iz 43 zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije prema mentalnom i fizičkom zdravlju te vještinama djece. Na dnu ljestvice našli su se Novi Zeland, Kolumbija, Meksiko, Turska i Čile.
U Hrvatskoj su zabilježili odlične rezultate u mentalnom zdravlju i tu se nalaze na devetom mjestu, ali su se djeca ipak najviše istaknula vještinama, po kojima su se smjestili na treće mjesto ljestvice. Ono što posebno zabrinjava, kako su istaknuli u izvješću, je pad fizičkog zdravlje djece, odnosno porast djece s prekomjernom tjelesnom težinom.
U izvješću su naveli i da su mnoge zemlje pretrpjele nagli pad akademskih vještina djece zbog zatvaranja škola tijekom pandemije Covida-19. Direktor UNICEF-ovog ureda za istraživanja Innocenti, Bo Viktor Nylund, rekao je da su se djeca već prije pandemije borila na više frontova
Izazovi za djecu, ali i odrasle
"Sada, suočene s rastućom gospodarskom neizvjesnošću, zemlje moraju dati prioritet obrazovanju, zdravlju i dobrobiti djece kako bi osigurale njihovu životnu perspektivu i sreću, kao i ekonomsku sigurnost naših društava", rekao je.
U 43 zemlje procijenjeno je da oko 8 milijuna 15-ogodišnjaka - oko polovice dobne skupine - nisu funkcionalno pismeni i ne znaju brojati, što znači da nisu bili u stanju razumjeti osnovni tekst. Udjeli su bili najveći u Bugarskoj, Kolumbiji, Kostariki, Cipru i Meksiku.
Bilo je svijetlih točaka, sa stalnim smanjenjem smrtnosti djece, ukupnim smanjenjem samoubojstava adolescenata i povećanjem stopa završavanja škole. Međutim, izvješće je izazvalo zabrinutost oko mentalnog zdravlja, s padom zadovoljstva životom djece. Japan je jedina zemlja koja je zabilježila značajan napredak.
"U jeku pandemije, podaci su postavili zabrinjavajuće mjerilo za dobrobit djece, posebno za djecu iz nepovoljnog položaja. Opseg izazova s kojima se djeca suočavaju znači da nam je potreban koherentan, holistički pristup koji se odnosi na cijelo djetinjstvo i koji se bavi njihovim potrebama u svakoj fazi njihova života", zaključio je Nylund.