Za desetak dana počet će žetva, ali ratari neće zaraditi ni na najboljoj pšenici.
"Naša gospoda otkupljivači su nam ponudili 150 do 158 eura tonu", kaže ratar Mirko Laslo koji očekuje osam tona prinosa. Od 1200 eura prihoda, neće mu ostati ništa.
"Za takvu proizvodnju od osam tona su troškovi preko 1000 eura. Od 2008. do 2026. inflacija je bila preko 56 posto pa bi ta cijena sigurno trebala biti preko 200 eura", dodaje Mirko.
2008. godine cijena je bila 200 eura, toliko se i sada kreću na američkim i europskim burzama, ali hrvatski otkupljivači ponovno nude manje.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da cijene na drugim burzama diktiraju tamošnji uvjeti, dok je u Hrvatskoj ponuda gotovo dva i pol puta veća od potražnje. Treba nam 390.000 tona pšenice, a proizvest ćemo 954.000. Cijene ruši višak od 564.000 tona.
Neovisni analitičari dodaju još jedan razlog.
"Kada se hrvatska pšenica transportira na primjer iz Osijeka u nekakav mlin na potezu Trst-Verona, a razlika u cijeni od pravilu četrdesetak eura po toni je zapravo ona cijena koja se plati za transport", kaže agroanalitičar i konzultant Ivan Malić.
"Što ćemo mi Slavonci, od čega ćemo mi živjeti? Moramo sijati pšenicu zbog plodoreda, mi ovdje ne možemo imati nasade banana, ne možemo imati mandarine, ne možemo imati ananas", govori Mirko.
Više o ovoj temi pogledajte u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Marine Bešić Đukarić:
This browser does not support the video element.