I ovoga puta se poskupljenja vode, odvoza smeća i ZET-a prelamaju preko leđa građana, bez da ih se pita, a o poskupljenjima nije raspravljalo ni gradsko Gospodarsko socijalno vijeće, upozorava NHS.
Kada se od gradskih poduzeća formirao "megaholding", idejni su nosioci projekta to obrazlagali pojeftinjenjem funkcioniranja Grada i jasnijim trošenjem sredstava iz gradskoga proračuna.
No, ne samo da još uvijek nemamo stvarne financijske pokazatelje rada Holdinga, osim što je Zagrepčanima život postao skuplji, nego se poslovanje Holdinga ne vidi ni pri gradskom proračunu za 2008. godinu, upozorava NHS.
Grad se zbog raznih megalomanskih projekata zadužio preko mjere i trebamo se bojati što će se događati kroz nekoliko godina kad na naplatu počnu dospijevati obroci obveznica i kredita od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Hoće li gradske vlasti zbog vraćanja starih dugova i novih zaduženja prihvatiti zahtjev EBRD-a da se cijena vode kroz sljedećih pet godina svake godine poveća za 20 posto kako bi sa sadašnjih 9,7 kuna po prostornom metru porasla na 24,7 kuna, pita NHS.
Dok se po zagrebačkom modelu stanogradnje građane usmjerava na povoljno stanovanje izvan Zagreba, u gradu niču poslovni neboderi i sve više shopping centara, čime gradska uprava potiče useljavanje elite a iseljavanje svih onih koji si ne mogu priuštiti život u Zagrebu.
Ne može se Zagreb voditi kroz politiku iseljavanja građana koji su svoju vlast birali da bi im predano služila, a ne vladala tako da su joj "veliki projekti" važniji od građana, ističe NHS.