Istraživanje je pokazalo da i ako se pregovori s Europskom unijom ne završe do kraja lipnja, za većinu građana to i nije neka drama. Biti ili ne biti: lipanj ili odgoda - tako sve postavljaju političari. No, 48,5 posto građana to ne bi smatralo niti lošim niti dobrim. Nezaključenje pregovora lošim ocjenjuje 28,1 posto građana, dok bi za njih 14,8 to bila dobra vijest. Podijeljenost je vidljiva i kod birača dviju navjećih stranaka. Tako 42 posto birača HDZ-a to ne bi smatralo niti lošim niti dobrim, a to isto misli i 53 posto birača SDP-a.
Za dugo pregovoranje krivi su svi
Hrvatska pregovara najduže, 10 godina, imali smo preko 130 mjerila, kao nitko do sada. Pitanje je, je li krivica na dugim pregovorima na Zagrebu ili Bruxellesu. Građani smatraju da su za tako dugo pregovaranje krivi svi. Vlada tu prednjači sa 33,5 posto, Europsku uniju krivi 33,3 posto građana, a da su podjednako krivi misli 28,8 posto građana.
I tu je uočljiva razlika u razmišljanju birača vlasti i oporbe. Kod onih sklonih HDZ-u, za 56 posto ispitanika kriv je Bruxelles, dok je SDP-ovim biračima, točnije za njih 46 posto, kriva Vlada.
Građani ne vjeruju u završetak pregocvora u lipnju
Vjeru Vlade da će pregovori biti završeni u lipnju građani, prema rezultatima istraživanja, ne dijele! Čak 69 posto građana ne vjeruje kako će pregovori biti zaključeni u lipnju. Njih svega 24 posto misli pak da će biti tako. Skepsu u lipanjski završetak pregovora u većini dijele i birači vladajućeg HDZ-a, njih 53 posto, te oporbenog SDP-a, čijih čak 79 posto birača sumnja u lipanj kao datum završetka pregovora.
Ako nema datuma, većina bi na izbore
Vladajući poručuju da ćemo datum izbora doznati u lipnju, no oporba ga želi odmah. Ipak, ako se u lipnju ne zaključe pregovori, 47,7 posto birača zeli da se raspišu izbori. Njih 40,7 posto misli kako pregovore treba nastaviti do jeseni i onda ići na izbore. I tu je očekivana podjela na birače vlasti i oporbe. HDZ-ovi birači, točnije njih 64 posto, misli da u tom slučaju treba čekati jesen, dok 67 posto birača SDP-a želi izbore odmah ako se pregovori ne zaključe.
Za neuspjeh kriva bi bila Vlada i premijerka
Krivicu za neuspjeh u završetku pregovora u lipnju većina birača, njih 56 posto, adresira na Vladu i premijerku Kosor . Da je netko drugi kriv, smatra svega 8,8 posto građana, a njih tek 3,9 posto krivicu dijeli podjednako na sve političare. Krivca u oporbi, SDP-u i Zoranu Milanoviću pronalazi 3,1 posto. Europsku uniju za neuspjeh krivi 3 posto hrvatskih građana. Na Predsjednika Josipovića krivicu prebacuje 1,1 posto građana. Zanimljivo, na ovo je pitanje dosta velik broj od 20 posto onih koji krivim smatraju nekog drugog ili ne znaju kome bi pripisali neuspjeh.
Između zagreba i Bruxellesa, kriv je Zagreb
Neuspjeh završetka pregovora otvara i pitanje tko je za to odgovoran. 37,6 posto građana smatra kako je odgovornost u tom slučaju na hrvatskoj strani, 28,2 posto građana misli da je odgovornost podjednako na Zagrebu i Bruxellesu. A EU odgovornim smatra 27,2 posto građana. HDZ-ovi birači, njih 44 posto, u slučaju da pregovori ne završe, odgovornim bi smatrali EU, a SDP-ovi birači, točnije njih 56 posto, smatralo bi odgovornim Vladu.
Ako dobijemo zeleno svjetlo, zasluge idu premijerki i Vladi
Ako u lipnju dobijemo 'zeleno svjetlo', to će biti veliki plus Vladi i premijerki. Zaslužnim bi je smatralo 34,3 posto građana. Zasluge za zaključenje pregovora kod 7,4 posto građana pripale bi EU. Predsjednik Josipović bi bio zaslužan za 5 posto građana, a isti postotak zaslužnim bi ocijenili nekog drugog. S istim postotkom zasluga od 5 posto prošli bi i hrvatski pregovarači. A da je zaslužan cijeli narod misli 4,9 posto građana. Zoran Milanović pobrao bi zasluge kod 0,4 posto građana. No, većina od gotovo 35 posto ne zna odgovor na to pitanje.
Ulaskom u EU živjet ćemo lošije
Pregovori s Europskom unijom u završnoj su fazi, a građane ta tema itekako zanima jer se tiče i njihovog svakodnevnog života. Posljednje istraživanje Dnevnika Nove TV koje je provela agencija Ipsos Puls na uzorku od 600 građana, pokazuje sumnje građana u kvalitetan život s punopravnim članstvom u EU. Tako njih 32,9 posto misli kako ćemo živjeti lošije nego sada. Da ćemo živjeti podjednakom kvalitetom smatra 29,9 posto. Svega 28,6 posto građana misli da ćemo živjeti bolje. Njih 8,6 posto ne zna.
Mlađi eurofili, stariji euroskeptici
Mladi imaju više vjere u Uniju. Oni starosti do 30 godina u najvećem postotku od 34 posto misli kako ćemo u Uniji živjeti bolje, ali zato generacija od 45 do 60 godina, točnije njih 41 posto, misli kako će nam biti lošije kada budemo punopravni član europske obitelji. Kvaliteta raspoloženja prema Europi ima veze i s obrazovnom strukturom ispitanika - građani s osnovnom školom, njih 43 posto, misli kako će nam biti lošije, a oni s fakultetom, njih 47 posto, misli kako se ništa neće promijeniti.
Dalmatinci optimistični, sjever Hrvatske pesimističan
33 posto stanovnika Dalmacije misli kako bi nam u EU bilo bolje. No, zato 41 posto građana sjeverne Hrvatske smatra kako će nam ulaskom u Uniju biti lošije. HDZ-ovi birači, njih 40 posto, smatra da članstvo u Uniji znači i bolji život. SDP-ovi birači su puno skeptičniji, njih svega 22 posto vjeruje u bolji život u Europi.