Neobično, čudno i drugačije – otprilike ovako zvuče dojmovi i komentari osoba koje su se prvi puta provozale u električnom vozilu, no takve prve dojmove ubrzo zamijeni oduševljenje te se velikom broju vlasnika ovakvih vozila gotovo nemoguće vratiti na staro i ponovno sjesti za volan klasičnog automobila. Naime, umjesto buke i vibracija motora benzinaca i dizelaša, električna vozila donose potpuno novo i ugodno iskustvo vožnje jer su ona iznimno tiha, nema vibracija motora koje se prenose na ostatak vozila, a poseban je osjećaj dinamično ubrzanje čim dotaknete papučicu gasa.
"Dojam je neobičan, prvenstveno zbog toga što nema zvuka, nema brzina i sve se doima vrlo jednostavnim. Više sam se osjećao kao da igram neku virtualnu igru nego da vozim auto", komentirao je svoje iskustvo vožnje u električnom vozilu Saša Fišter s tehnološkog portala Zimo.co. Iako je model koji je on vozio već bio stariji u odnosu na nove generacije (Citroen C-Zero), bio je vrlo dinamičan i s nevjerojatnim ubrzanjem: "Iako ima nominalno slabiju snagu, opet se može mjeriti s moćnijim benzinskim ili dizelskim motorima".
Električna su vozila skupa? A znate li koliko možete uštedjeti?
Iako električna vozila imaju svoje specifičnosti i razlike u odnosu na klasične benzince i dizelaše, ako razmišljate o kupovini ovakvog vozila, dvije stvari morate prvenstveno imati na pameti – financije i punjenje.
Naime, u startu su električna vozila skuplja od sličnih vozila koje pokreću motori s unutarnjim izgaranjem, no zahvaljujući poticajima u brojnim zemljama u svijetu (takvi su poticaji do čak 70 tisuća kuna bili dostupni i u Hrvatskoj putem subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a nadamo se da slične poticaje možemo očekivati i u budućnosti), njihova je cijena pristupačnija. Npr. zahvaljujući takvim poticajima početna cijena za mnoge najvažnijeg električnog automobila u povijesti Teslina Modela 3 (čije su prve isporuke počele nedavno), u Kaliforniji iznosi oko 25 tisuća dolara, dok cijena bez subvencija iznosi 35 tisuća dolara. No, iako je startna cijena ovakvih vozila veća, dugoročno gledano ona donose velike uštede – prije svega u potrošnji energije te troškovima održavanja.
Također, trenutno se može uštedjeti i na energiji jer je ona za vlasnike električnih vozila u Hrvatskoj besplatna, tako da možete odvoziti tisuće kilometara po Lijepoj Našoj, a da ne platite niti lipe. Ovo se odnosi samo na punjenje na HEP-ovim stanicama za punjenje električnih vozila koje su javne, odnosno dostupne svima, a iako njihovo korištenje neće biti besplatno zauvijek, cijena električne energije bit će puno jeftinija u odnosu na potrošnju vozila s benzinskim i dizelskim motorima. HEP je u Hrvatskoj do sada postavio 39 punionica, uključujući i brze stanice za punjenje, a u budućnosti samo kroz financiranje putem EU projekata HEP će postaviti još čak 57 punionica, od čega će dio brzih punionica biti postavljen uz autoceste.
U nekim drugim zemljama, poput npr. Norveške, vlasnici električnih vozila, pored subvencija cijena i neplaćanja poreza na automobile, imaju i brojne povlastice poput besplatnog javnog parkinga, besplatne vožnje trajektima i autocestama, mogu se voziti cestovnim trakama za javni prijevoz itd.
Prije spavanja stavljam puniti mobitel i – automobil!
Osim na stanicama za punjenje, električna vozila mogu se puniti i na običnim kućnim utičnicama – npr. preko noći spojite automobil s utičnicom u garaži (kada je jeftinija tarifa struje) i on je do jutra pun. "To je malo neobična stvar jer kad dođeš navečer doma, prvo što napraviš je staviš auto na punjenje. Isto kao kad puniš mobitel navečer, tako se navikneš da moraš puniti i auto", objasnio je Saša način na koji će sve veći broj ljudi u budućnosti puniti vozila. Naravno, samo mali broj ljudi ima garaže u kojima mogu puniti svoja vozila, no prema direktivi EU, u budućnosti će i parkirališta ispred zgrada morati imati određeni broj punionica pa će se vozila moći puniti dok su parkirana ispred zgrade.
Osim financija i punjenja, još jedno često pitanje koje postavljaju potencijalni vlasnici električnih vozila jest njihov domet, odnosno koliko se kilometara može odvoziti s jednim punjenjem baterije. Domet, naravno, ovisi o više faktora poput brzine i vremenskih uvjeta, no kreće se od 130 do 150 kilometara, pa do preko 400 km u najjačim modelima poput Teslinih vozila. Ovaj domet povećava se svake godine te, s obzirom i na sve veći broj postavljenih punionica (u Hrvatskoj i u svijetu), u budućnosti ne bi trebao biti nikakav ograničavajući faktor prilikom kupovine e-vozila.
Opasna tišina i zimski uvjeti
Jedna od karakteristika električnih vozila, kako smo već spomenuli, jest i tišina jer su ona pri malim brzinama gotovo nečujna – što može biti i opasno jer nema zvuka koji bi pješake upozorio na blizinu automobila. Zbog toga su se neki proizvođači odlučili na korištenje "umjetnog" zvuka, a u SAD-u će od početka 2019. hibridna i električna vozila morati proizvoditi takav zvuk (poput zvuka koji imitira zvuk motora, parkirnih senzora i slično) pri nižim brzinama kako bi se spriječili potencijalne nesreće s pješacima, pogotovo s osobama slabijeg vida. Pri većim brzinama, s obzirom na buku guma i vjetra, takav umjetni zvuk nije potreban.
Potencijalni vlasnici električnih vozila trebaju razmišljati o zimskim uvjetima koji loše djeluju na učinkovitost baterije i smanjenje njihova dosega, no kako će u budućnosti baterije biti sve jače a doseg sve veći, hladnoća neće biti toliki problem za vlasnike ovakvih vozila. Tijekom hladnijeg vremena smanjuje se učinkovitost svih vozila – uključujući i benzince i dizelaše, no ona je veći problem za električna vozila jer se za njihovo grijanje troši energija iz baterije, dok se za grijanje vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem koristi višak topline nastao radom motora.
Ako mislite da će zbog hladnoće ljudi odustati od kupovine električnih vozila, dovoljno je pogledati koliki je broj prodanih e-vozila u "hladnim" zemljama poput Norveške, Švedske i Kanade. Primjer Norveške u kojoj će broj prodanih električnih i hibridnih vozila premašiti prodaju klasičnih automobila najbolje pokazuje kako zimski uvjeti i hladnoća nisu nikakav problem za e-vozila.
Benzinci i dizelaši su – prošlost!
"Čini se kao da jednom kad probaš električno vozilo, nema povratka nazad. Osjećaj je taj da kad probaš takav auto znaš da je to budućnost, više ti nitko ne treba potvrditi tu činjenicu. Kad sjedneš u obično vozilo, imaš osjećaj da si se vratio u prošlost, i to mislim vrlo ozbiljno", sumirao je Saša iskustvo vožnje u električnom vozilu i samo potvrdio ono o čemu u posljednje vrijeme priča cijela automobilska industrija.
Naime, u proteklih nekoliko mjeseci Francuska i Velika Britanija najavile su kako će od 2040. zabraniti prodaju vozila koja pokreću fosilna goriva. Norvežani i Nizozemci, a vjerojatno i Nijemci to će napraviti puno ranije, stoga će velikom broju ljudi sljedeće vozilo koje će kupiti, umjesto benzinskog ili dizelskog, pokretati elektromotor. Uz, nadamo se, poticajekoje će dati država i uz koje će e-vozila biti skoro 10 tisuća eura jeftinija, brzorastuću infrastrukturu i iznimno male troškove energije i održavanja, jasno je kako vrijeme električnih vozila dolazi i u Hrvatskoj!