Tijekom simpozija o istraživanjima i bolesima mozga u četvrtak, moglo se čuti mnogo zanimljivih informacija o najfascinantnijem organu kod čovjeka. Među njima su poneke zanimljivosti o neurogastronomiji.
Na predavanju kojeg su održale Marija Heffer sa katedre za medicinsku biologiju i genetiku medicinskog fakulteta u Osijeku i njezina kolegica Senka Blažetić o neurogastronomiji, istaknuta je važnost hrane i užitka prema hrani.
'Mi jedemo ustima, očima i ušima' Kako je prilično jasno da je čovjek hedonističko biće čiji centri za ugodu potiču hranjenje, pijenje i obitavanje u ugodnom društvu, a sve u svrhu uspješne reprodukcije - tako nam izostanak poriva za tom vrstom hedonizma može otkriti štošta o stanju vlastitog mozga.
Mada je većina predatora na planeti na kojoj obitavamo opskrbljena sofisticiranijim osjetilima njuha, okusa, vida, niti jedan od njih ne posvećuje toliko pažnje svakodnevnom obroku, istaknule su predavačice.
Hedonistički odnos prema jelu i pilu čovjek je razvio nakon otkrića vatre i posljedičnim procvatom vještine kuhanja, a jedenje kuhane hrane posve je promijenilo evoluciju čovjeka, objašnjeno je na simpoziju.
Nadalje su pojasnile kako je sve to dovelo do anatomskih promjena kao što su skraćenje probavne crijevi i povećanje mozga, promijenilo naš mikrobiom i dovelo do pojave poljodjelstva i civilizacije.
Tablete ne mogu nadoknaditi uzbudljivost stvarne hrane
Napominju kakao se medicinska praksa nedovoljno služi činjenicom da hranjenje ima svjesnu i nesvjesnu komponentu.
Kulinarski showowi koji su veoma poznati i gledani pokazuju koliko volimo uživati, ne samo u ukusnoj nego i izgledom primamljivoj hrani. Kuhinjski chefovi to vrlo dobro znaju i ''vješto mainpuliraju našim osjetilima kako bi hranu učinili primamljivijom''.
Uživanje u lijepom i ukusnom sasvim je normalno, dapače pokazatelj je zdravlja. ''Izostanak užitka u svakodnevnom obroku znak je ozbiljnih bolesti kakve su netolerancija hrane, alergije, ali i neki tumori i neurodegenercije. Tablete nipošto ne mogu nadoknaditi uzbudljivost stvarne hrane pa ona zaslužuje dostojno mjesto u suvremenoj medicini, baš kao što joj je nekad pripadalo dok naši lijekovi nisu bili tako moćni'', zaključuju predavačice.
Zato, sljedeći put kad osjetite grižnju savjesti, jer vam je nešto jako fino, radije razmišljajte o tome da je to dobar pokazatelj da vaš mozak dobro radi. No, u svemu valja biti umjeren, pa tako i u konzumaciji hrane.