Na primjeru jednog prosječnog kućanstva, to bi značilo da bi računi za plin na godišnjoj razini mogli biti veći za 670 kuna.
Ipak, u Ministarstvu se nadaju kako do takvog poskupljenja neće doći, jer će država nastojati utjecati na stavke prema kojima se računa cijena plina.
Država će još godinu dana određivati HEP-u maksimalnu cijenu po kojoj može prodavati plin lokalnim distributerima.
No, prvog travnja nastupit će liberalizacija tržišta, što znači da INA kao najveći opskrbljivač na tržistu neće morati prodavati plin samo HEP-u.
Kako nam potvrđuje sugovornik iz Ministarstva, Hrvatska mora ići u liberalizaciju tržišta nakon što je tri godine odgađala takvu odluku.
"Sada moramo ići na taj korak jer je mađarski MOL tužio Hrvatsku Europskoj komisiji jer reguliramo cijene. Pod pritiskom tih tužbi moramo ići u liberalizaciju jer su nas Mađari tužili zbog netrzišnih uvjeta, pa mi ovo radimo na neki način u strahu od daljnjih tužbi Europske komisije", kaže naš izvor.
Ministarstvo će poskupljenje, o kojem bi Vlada odluku trebala donijeti početkom sljedećeg tjedna, pokušati ublažiti smanjivanjem udjela u cijeni koji imaju tranzitni i transportni troškovi, troškovi skladištenja, a pokušat će se utjecati i na cijenu koju HEP plaća Ini za domaći plin. Smatraju također da prostora za uštede ima i kod marži lokalnih distributera.
Što se tiče cijene struje, u Ministarstvu kažu kako će, zbog ostavštine vlade kojoj je na čelu bio Zoran Milanović, naknade za poticanje obnovljivih izvora energije sigurno "ići gore" i to prije lokalnih izbora.
To će građanima povećati račune za struju, ali u Ministarstvu tvrde da ukupno gledajući ne bi trebalo poništiti učinak porezne reforme, odnosno struja građanima ne bi trebala poskupjeti u odnosu na 2016. godinu. Zbog nižeg PDV-a računi za struju su od početka ove godine niži za prosječnih 9,6 posto, dok se nakon dizanja naknada za obnovljive izvore očekuje poskupljenje između pet i sedam posto, preliminarni su izračuni Ministarstva. (Hina/I.F.)