Loše hrvatske prometnice

Neprimjerena brzina odnijela 208 života

Slika nije dostupna
Ovakvo promjenjivo vrijeme zahtijeva dodatan oprez na cesti. Neprilagođena brzina na mokrim kolnicima najčešći je uzrok prometnih nesreća. Stručnjaci upozoravaju kako su ljetni pljuskovi jednaka su opasnost za vozače kao i poledica, stoga ne treba čuditi ni to što je upravo u ljetnim mjesecima najveći broj prometnih nesreća.

Gotovo da nema dana, a da ljetni prometni kaos dodatno ne začine kapi kiše. 'Jako utječu ovi uvjeti i na vožnju i na ljude. Uglavnom treba jako paziti', rekao je Ivan Bedeniković, sudski vještak za promet. Vozači su teoriju položili. No Bedeniković koji se kao sudski vještak nagledao raznih nesreća kaže, prebrza vožnja po kiši i dalje je najčešća greška vozača. 'Iza takvog jednog vozila se stvara film. Znači jedna maglica i vi ne možete procijeniti kada ono vozilo naprijed počinje kočiti', kaže Bedeniković.

Neprimjerena brzina skrivila je lani više od pet tisuća prometnih nesreća i odnijela 208 života. A premali razmak tek 1.300 nesreća manje s 12 poginulih. Opasnost su i loše hrvatske prometnice. 'Imaju i na sebi rupe i udubljenja tako dalje. Kad padne kiša to se napuni vodom takva nekakva jamica i vi više ne znate što je ispod. Tako da se zaletavaju pa oštete gumu, oštete naplatak il pukne nešto', kaže Bedeniković. Za sigurnu vožnju valja provjeriti rade li brisači. Dobro je i upaliti svjetla kada počne kiša. Prvih 30-tak minuta treba biti dodatno oprezan dok voda ne spere prljavštinu s kolnika.

Svakako redovito provjeravajte pritisak u gumama da vas vozilo ne bi iznevjerilo u kišnim uvjetima. Još jedan koristan savjet je da prije nego što počnete voziti svakako obrišete džonove ukoliko su vam mokri, jer vrlo lako u ključnom trenutku mogu skliznuti s papučice. Iznenadni pljuskovi s prometnica nažalost potjeraju i policiju. Draže su im, čini se, kontrole vozača za suha i sunčana vremena nego na kiši kada je to potrebnije.

Povezane teme