Kada su u pitanju mjere skraćivanja radnog tjedna Popijač se slaže s njihovim uvođenjem te dodaje kako takve mjere nisu novost, a predviđene su hrvatskim zakonima.
'Ipak treba procijenti kakve bi sve to efekte imalo na pojedine tvrtke, jer uz to idu određenja davanja prema državi, kao i to kakve će to posljedice ostaviti na gospodarstvo nakon krize. U svakom slučaju skraćivanje radnog tjedna korisnija je mjera od otpuštanja radnika', objašnjava Popijač te dodaje kako nitko ne želi otpustiti dobrog radnika, jer nakon krize dolazi do novih troškova ili za obuku ili za ponovno otkupljivanje obučenih radnika s tržišta koji su se u međuvremenu možda već snašli i pronašli novi posao.
'Mislim da nijednom poduzetniku kriza neće biti alibi za otpuštanje radnika. Zato mislim da nema potrebe sumnjati da će doći do zlouporabe uvođenja skraćivanja radnog tjedna. Slažem se da bi sindikati trebali sudjelovati u dogovaranju takvih mjera, ali zapravo sumnjam da će do njih doći jer ne vjerujem da će država imati novca za subvencioniranje tog radnog dana manje kako bi radnici ipak dobili punu plaću', kaže Popijač koji dodaje kako je prema njegovim saznanjima Slovenija osigurala čak 300 milijuna eura za takve mjere.
>> 'Skraćivanje radnog tjedna moglo bi se zloupotrijebiti'
Direktor Hrvatske udruge poslodavaca kaže kako bez obzira na vladine mjere ili ne tvrtke žive svoj život, pa su mnogi već započeli i s otpuštanjem radnika. A ako se i kada neke mjere i donesu Popijač nije siguran kako će se to odraziti na gospodarstvo.
'Nema čarobnog štapića, ništa se neće riješiti preko noći niti nekakvim kratkoročnim mjerama. Važno je da odmah razmišljamo o tome kako će naše tvrtke izaći iz krize te kako će poslovati nakon nje. I dalje će nas doćekati golemi javni sektor, neefikasna administracija i slični problemi', objašnjava Popijač.