'Ne razumijem zašto je Hrvatska slabija od afričkih država'

Slika nije dostupna
Naglasci u ovogodišnjem izviješću o napretku Hrvatske koje priprema Europska komisija i koje će biti objavljeno u studenome, bit će isti kao i prošle godine - na korupciji i reformi pravosuđa i javne uprave, izjavio je u srijedu u Bruxellesu

predstavnik Komisije.

- Glavna pitanja u ovogodišnjem izviješću bit će ista kao i prošle godine. Hrvatska se treba obračunati s korupcijom, rekao je zamjenik šefa deska za Hrvatsku Henrik Bendixen na pripremnom sastanku za zasjedanje Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska koji će se održati 1. i 2. listopada u Bruxellesu.

Na pripremnom sastanku razmotreni su odnosi Hrvatske i EU-a i hrvatski napredak u pristupnim pregovorima.

- Vrlo je neobično da Hrvatska kao relativno razvijena zemlja - prema analizama Transparency Internationala i drugih međunarodnih organizacija o tome gdje se Hrvatska nalazi kada je u pitanju korupcija - postiže slabije rezultate od nekih afričkih država. Ja to ne razumijem u potpunosti i možda to nije fer, ali Hrvatska ima problem i teško ćete naći nekoga u Hrvatskoj tko se s tim ne bio složio, rekao je Bendixen.

Bendixen je upozorio da se potrebno boriti protiv korupcije na
visokoj, ali i na niskoj razini, poput pojave "da ljudi policajcima plaćaju pet eura kako bi izbjegli kaznu ili vrlo raširene pojave da se mora platiti za prijem u bolnicu".

- Vrlo je važno djelovati protiv korupcije na obje razine. Ostalo je još puno posla i možda je ova pretpristupna faza vrlo dobra prigoda da se to obavi, rekao je Bendixen, pozdravivši "pozitivni razvoj" tijekom protekle godine dana, spomenuvši pri tome operaciju Maestro u Hrvatskom fondu za privatizaciju.

Što se tiče pravosuđa, Bendixen je istaknuo da je potrebno
racionalizirati mrežu sudova kojih ima previše. On je također upozorio na sporo rješavanje problema koje imaju bivši vlasnici stanarskog prava, dok je pitanje povrata imovine izbjeglicama riješeno na zadovoljavajući način.

Uz europske parlamentarce, članove Zajedničkog parlamentarnog odbora, na sastanku je sudjelovao hrvatski veleposlanik pri EU-u Branko Baričević koji je dao pregled dosad postignutog napretka općenito i ocjenu stanja pregovora.

Na sastanku je bilo riječi i o hrvatsko-slovenskim odnosima u
kontekstu dogovora premijera dviju zemalja da se pitanje međusobnog razgraničenja prepusti Međunarodnom sudu pravdu u Den Haagu na arbitražu.

Član Zajedničkog parlamentarnog odbora i predsjednik slovenskih socijaldemokrata Borut Pahor istaknuo je da tu nije riječ o dogovoru nego o načelnom dogovoru, koji sada razmatraju slovenske političke stranke.

- Dogovora o tome da se ide pred Međunarodni sud pravde u Haagu još nema. To je bio načelan dogovor i ono što je premijer Janez Janša rekao na konferenciji za novinare na Bledu predstavlja njegovo osobno stajalište za koje nastoji dobiti potporu kod slovenskih političkih stranaka, koje to još razmatraju, rekao je Pahor ističući da se njegova stranka zauzima za arbitražu.

Bendixen je rekao da je Komisija pozdravila dogovor dvojice
premijera. "Bilo bi sjajno kada bi Hrvatska i Slovenija riješile to pitanje na taj način", rekao je Bendixen dodajući da bi u tom slučaju to mogao biti primjer i za druge.

Povezane teme