Prema neslužbenim saznanjima lista Blic, u beogradskom pravosuđu popis hrvatskih branitelja ne postoji, a suradnja s hrvatskim kolegama je redovita o slučajevima koji su procesuirani.
"Takav popis jednostavno ne postoji", tvrde neslužbeni izvori Blica u Tužiteljstvu za ratne zločine.
S hrvatskim državnim odvjetništvom razmjenjuju se informacije, podaci i dokazi u ukupno 175 slučajeva ratnih zločina koji se procesuiraju.
"Dio tih postupaka vodi se protiv građana Hrvatske, a dio protiv građane Srbije koji su osumnjičeni ili optuženi za ratne zločine u Hrvatskoj tijekom ratova ‘90-ih godina", tvrde izvori Blica u Tužiteljstvu.
List podsjeća kako je još u travnju i hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje potvrdio da ne postoji popis niti da Ministarstvo pravosuđa Hrvatske zna za navodni popis 300 hrvatskih branitelja optuženih ili osuđenih za ratne zločine u Srbiji, te da su branitelji protiv kojih se vodi neki postupak o tome obaviješteni i ima ih ukupno 86.
Taj broj uključuje i 43 osobe protiv kojih je Državno odvjetništvo Hrvatske provelo istragu, ali je zbog nedostupnosti počinitelja, a temeljem sporazuma između dva tužiteljstva, predmete ustupilo Srbiji.
Šprlje je to objavio nakon što je hrvatska eurozastupnica Marijana Petir zatražila od premijera Tihomira Oreškovića da izvijesti hrvatske branitelje koji su na “crnoj listi” Srbije, a to je pitanje ponovila i uoči otvaranja poglavlja 23 i 24 u pregovorima Srbije s EU.
Potpredsjednik srbijanske vlade Rasim Ljajić ocijenio je za "Blic" da je priča o navodnom popisu 300 branitelja dio predizborne kampanje u Hrvatskoj.
"Kad god su izbori u Hrvatskoj - Srbija postaje temom, jer to donosi glasove hrvatskih birača. Zbog toga se svi političari u predizbornoj kampanji utrkuju u izjavama protiv Srbije", ocijenio je Ljajić poručivši da "Srbija neće ulaziti u verbalne sukobe s Hrvatskom". (Hina)