70 i 50 kuna, toliko su Tihomir i Marcela uspjeli sačuvati u svom novčaniku nakon shoppinga. Za svaku ponuđenu cijenu na tržnici i za hranu, i za odjeću tražili su popust. Kada ste vi to posljednji put napravili?
Možete li se sjetiti kada ste posljednji put pokušali nagovoriti prodavača da vam spusti cijenu proizvoda kojeg ste došli kupiti? Cjenkanje je vještina koju možemo koristiti na tržnici, na sajmovima ili kod obrtnika, dok se u buticima i trgovačkim lancima gotovo i ne moramo truditi. Ekipa Provjerenog doznala je kako dobiti onu cijenu koju želimo i možemo platiti?
Tihomir i Marcela s cjenkanjem nemaju problema. Često ga koriste, iz potrebe. Svaku kunu koju zarade, kažu, treba čuvati.
>> Četkicu za zube mijenjamo tek jedanput godišnje!
"Zapadna kultura malo više cijeni taj element svakog novčića. Ja se sjećam jedne izreke moje poznanice koja je rekla: tko ne cijeni pfennig, ne zaslužuje ni marku. I to je napravila osoba koja je bila stvarno dobrostojeća i koja je digla pfennig s poda, jer je to bilo jako bitno", ispričala je ekipi Provjerenog psihologinja Maja Milković. Imamo loš stav prema novcu, strah nas je priznati da su nam financije slaba točka, ali i o cjenkanju nismo imali prilike učiti od malih nogu. To su osnovni razlozi zbog kojih cjenkanje nije dio naše svakodnevice.
"80% studenata niti jednu riječ neće reći kada ih nešto ometa u učenju, samo 15% će dati jedan prigovor, a samo 5% će zapravo ići u to da prigovori nekoliko puta dok dobije ono što želi, a u cjenkanju mi upravo to trebamo raditi", objasnila je psihologinja Maja Milković jedan od razloga zbog kojeg ne pokušavamo često spustiti cijenu onoga što kupujemo. Kaže, navikli smo slušati autoritet, pa najčešće bez pogovora platimo cijenu koja se traži.
Osnovna pravila cjenkanja i savjete kako se izboriti za najbolju cijenu pogledajte večeras u 22:15 u Provjerenom!
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook