Misi su nazočili predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednica vlade Jadranka Kosor. U propovijedi kardinal Josip Bozanić je istaknuo kako nakon dvadeset godina samostalnosti osjećamo da se u hrvatski narod usidrila čudna praznina te se duže osjeća malodušnost.
'Neobično je to da nam dobronamjerni ljudi izvan Hrvatske govore o vrijednostima naših ljudi i ljepoti naše zemlje, dok nam u Hrvatskoj utjecajni pojedinci i skupine iz dana u dan slikaju svoju sliku Hrvatske kao premreženu zločincima i zločinima, kao nazadnu, nerazborito vezanu uz prošlost, ali ponajviše tužnu. Smatram opravdanim reći da je najveći grijeh protiv Domovine onaj koji u ljude i narod uvlači besperspektivnost, tugu i strah', upozorio je te dodao kako u susretu s drugima kao da smo prihvatili logiku lažne neutralnosti kada je u pitanju naše ime, ponos, identitet.
Bozanić: Ne bojte se ponosno reći da ste katolici
'Premda smo znali i znamo prepoznati pravednost i istinu, založiti se za nju, ostaje dojam da smo se umorili braniti istinu. Kad se govori o Domovinskom ratu, dopuštamo da nas uvjeravaju u čudnu pravednost koja vrijeđa istinu. Hrvatska je svojom nesebičnom žrtvom za Domovinu i obranom istinskih vrijednosti tijekom napada na nju ostala za mnoge osporavanim znakom', rekao je.
Pozivam katoličke vjernike da se ne boje u svojoj hrvatskoj Domovini ponosno reći da su katolici, pa makar bili i znak osporavan, poput Krista, rekao je Bozanić
Čestitavši Dan državnosti, kardinal Josip Bozanić je rekao kako riječi svetoga Pavla iz prvog misnog čitanja sažimlju sadržaj kršćanske čestitke - služenje Bogu, osjetljivost za bližnje, radost u nadi, strpljenje u nevolji, postojanost u molitvi, zajedništvo, poniznost…
'Znamo da te vrijednosti žive u našoj Domovini, da je ona na njima izgrađena i njima obranjena', rekao je. Dodao je da je uz riječi svetoga Pavla, njegova čestitka za Dan državnosti spojena sa željom da uočimo ljepotu dobra u našoj Domovini i da ne previdimo Boga na hrvatskome putu tijekom povijesti. 'To znači imati pred sobom konačni cilj, uporište i suputnika. U tom smislu pozivam katoličke vjernike da se ne boje u svojoj hrvatskoj Domovini ponosno reći da su katolici, pa makar bili i znak osporavan, poput Krista', istaknuo je kardinal.
'U Papinom pohodu u Hrvatskoj je zatreperilo nešto što vraća radost'
Prisjetio se nedavnog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj kada smo 'osjetili da je u Hrvatskoj zatreperilo nešto što vraća radost i ponos, zanos za koji su mnogi mislili da je nestao pod teretom govora o krivnjama, optužbama, bespomoćnosti i razočaranosti'. Zahvalivši državnim i gradskim vlastima u organizaciji tog pohoda, kao i medijima, kardinal je govorio o nekima od najvažnijih poruka koje je Papa ostavio hrvatskim vjernicima.
'Sveti nam je Otac govorio o tome koliko poštuje našu povijest, tisućljetnu katoličku kulturu, duboku povezanost s Petrovim nasljednicima i želju da se služi Bogu služeći čovjeku u kršćanskome humanizmu, a hrvatsku je povijest, davnu i nedavnu, predstavio kao poticaj svim europskim narodima za promišljanje i na obnovu zajedničke baštine ljudskih i kršćanskih vrijednosti'.
Hrvatske ljude i zemlju nije oslobodila snaga građena na interesu ili ideologiji, nego snaga ljubavi i pravednosti koja je pred sobom imala istinu i Boga, najčešće uprisutnjenoga u krunici oko vrata, rekao je kardinal Bozanić
Nama i svijetu je rekao da su Hrvati duboko europski narod, u srcu Europe, a za pripadnost Hrvatske europskim političkim institucijama rekao je da je ona logična, pravedna i nužna, čime je spojio prošlost, sadašnjost i budućnost, podsjetio je kardinal. Naglasio je kako Papa Hrvatsku vidi kao obogaćenje europske zbilje, a pokazao je da razumije i one koji se pribojavaju europskih birokratskih mehanizama i racionalističke kulture koja se nedovoljno obazire na povijest, upozorivši kako europski identitet kulturalnih različitosti u kršćanstvu živi od njegovih početaka i kako se na njih ne smije gledati kao na prijetnju zajedništva.
'Hrvatsku je oslobodila snaga ljubavi i pravednosti'
Znamo koliko je sloboda savjesti tijekom komunističkoga režima bila osporavana u našoj Domovini, no ta opasnost nije minula niti danas, kad se savjest pokušava ograničiti na subjektivni okvir, što bi za Europu značilo urušavanje u sebičnost i samorazaranje, ustvrdio je Bozanić. Upozorio je kako se ne smije prestati čuvati spomen na branitelje, dragovoljce.
'Hrvatske ljude i zemlju nije oslobodila snaga građena na interesu ili ideologiji, nego snaga ljubavi i pravednosti koja je pred sobom imala istinu i Boga, najčešće uprisutnjenoga u krunici oko vrata', rekao je kardinal i napomenuo da nas je Sveti Otac svojim dolaskom upozorio na crte lica naše Domovine i potaknuo da se ne bojimo isticati i razvijati svoje vrijednosti.
Na misi, na kojoj su uz predstavnike državnih, gradskih i vojnih vlasti te branitelje, bili mnogi građani, molilo se, među ostalim, za Domovinu, za one koji je vode te one koji su je obranili i žrtvovali se za njezinu slobodu te za prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. (Hina)