'Ne mogu zanijekati zabrinutost u vezi s onim što se sada događa u Sloveniji, ali nadam se da će se tamošnji političari dogovoriti, kako bi odluka preuzeta u Bukureštu mogla biti ispunjena na vrijeme', rekao je Appathurai zamoljen da komentira najnoviji razvoj događaja u Sloveniji u vezi s ratifikacijom hrvatskog pristupnog protokola.
Svih 26 zemalja članica uputilo je na summitu u Bukureštu u travnju prošle godine pozivnicu za članstvo Hrvatskoj i Albaniji i obvezalo se da će ratificirati pristupne protokole kako bi te dvije zemlje mogle sudjelovati kao punopravne članice na skorašnjem summitu Saveza u Strasbourgu i Kehlu u travnju ove godine.
>> Za farsu od slovenskog referenduma nije kriva samo desnica
Appathurai je rekao da je ovdje riječ o unutarnjem procesu u Sloveniji u koji se NATO ne može miješati, ali je istaknuo kako se nada da će svih 26 zemalja članica, uključujući i Sloveniju ratificirati pristupne protokole na vrijeme kako bi Hrvatska i Albanija mogle obaviti svoj dio posla, odnosno ratificirati modificirani Washingtonski ugovor u svojim parlamentima i deponirati ga u američki State Department.
Glasnogovornik je rekao da su dosad 23 zemlje članice već ratificirale pristupne protokole, a da se do kraja ovoga tjedna može očekivati dovršetak procesa. 'Nadam se da Slovenija neće biti jedina koja neće ratificirati', rekao je.
Na pitanje što je s Albanijom u slučaju da Hrvatska bude blokirana ako Slovenci raspišu referendum, Appathurai je rekao kako 'vjeruje da ta dva procesa nisu povezana'.
Predsjednik slovenske Udruge 'Zavod 25. lipnja 1991. godine' Marijan Podobnik podnio je u ponedjeljak poslijepodne, zajedno s pristašama, više od 5.300 potpisa slovenskih državljana koji traže da se pokrene inicijativa o referendumu na kojem bi Slovenci odlučivali o ulasku Hrvatske u NATO. U izjavi koju je prihvatio Odbor također se navodi da je Hrvatska jednostranim aktima mijenjala to stanje na granici, te da ju Slovenija upozorava na to i da odbacuje pokušaje narušavanja teritorijalne cjelovitosti Slovenije i mijenjanje stanja na kopnu i na moru u odnosu na ono kakvo je bilo prilikom osamostaljenja dviju država.
Ulažući svoje potpise u parlamentarnu proceduru, Podobnik je rekao da je spreman odustati od prikupljanja potrebnih 40.000 potpisa za referendum na kojemu bi Slovenci glasovali podržavaju li ratifikaciju hrvatskog Pristupnog protokola za NATO, koji je u parlamentu već usvojen, ali samo u slučaju da parlament na sjednici u četvrtak prihvati njegov prijedlog izjave, jer je nezadovoljan izjavom koju je usvojio vanjskopolitički odbor. Podobnik predlaže izjavu u kojoj bi se naglasilo da je Slovenija na dan osamostaljenja imala nesmetani pristup otvorenom moru, cijeli Piranski zaljev, zaseoke južno od Dragonje i zemljišta na lijevoj obali Mure kod Hotize.