Prema optužnici prvooptuženi Eduard Nodilo tereti se za sklapanje štetnih ugovora. Bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, bivši predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić te bivši direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić terete se za pomaganje u sklapanju štetnih ugovora, a Štokić i Perožić i za zloporabu položaja i ovlasti.
Na ročištu je ponovno svjedočila Marijana Graberšnik, koja je u bivšoj Riječkoj banci bila devizna dilerica u Odjelu deviznih poslova, a izravno joj je bio nadređen bivši glavni diler, odnosno prvooptuženi Eduard Nodilo.
Graberšnik je, među ostalim, kazala da su se računalnim lozinkama pojedinih zaposlenika koristili i ostali zaposlenici u odjelu i da je to bilo uobičajeno.
Ponovna glavna rasprava u postupku protiv šesterih optuženih, koje se tereti da su od 1997. do 2002. bivšu Riječku banku oštetili za oko 97 milijuna dolara, počela je u sredini veljače ove godine, ali je prekinuta jer su branitelji u zadnji trenutak predali primjedbe na koje se vještak mora pismeno očitovati.
Suđenje je počelo u travnju 2006., ali se ponavlja jer je od zadnjeg ročišta bilo prošlo više od dva mjeseca.
Sutkinja Ika Šarić na ponovnoj raspravi uglavnom iščitava već obavljena svjedočenja djelatnika Riječke banke i Hrvatske narodne banke, bivših članova Nadzornog odbora banke i drugih.
Svi su se optuženi očitovali da se ne osjećaju krivima, a Ministarstvo financija je izjavilo da 'slučaj Riječke banke' nije uzrokovao izravnu štetu za državu.
Erste banka, koja je nakon otkrića afere kupila Riječku banku, nije odustala od zahtjeva da im optuženi nadoknade štetu, a konačan iznos zahtjeva iznijet će nakon svjedočenja vještaka.
Suđenje u 'slučaju Riječke banke' produljili su problemi s vještačenjem gubitaka, jer je i prvo i drugo vještačenje proglašeno nevaljanim. Trećim vještačenjem, Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka, utvrđen je gubitak od oko 96 milijuna dolara.