Dodao je da je ta organizacija među 40 stranačkih organizacija, od 98 u Hrvatskoj, za koje je prije desetak dana središnjica SDSS-a u Vukovaru odlučila da su potrebne izvanredne skupštine kako bi se potaknuo njihov rad. Naveo je da je jedan od razloga popis birača na proljeće.
On je važan za srpsku zajednicu u Hrvatskoj jer će o broju hrvatskih državljana koji se kroz popis o nacionalnoj pripadnosti budu očitovali kao Srbi ovisiti 'set, nivo i količina prava u kojima će moći participirti' u sljedećih deset godina i poslije, rekao je Rkman. Važno je, istaknuo je, da stranka ojača do manjinskih izbora idućeg ljeta te zbog sljedećih parlamentarnih izbora.
Najviše se raspravljalo o tome kako privoljeti ljude srpskog podrijetla da se, kako je rečeno, 'ne boje ili ne srame to reći i službeno se izjasniti kao Srbi'. Predsjednik Županijske organizacije SDSS-a Rade Kosanović rekao je da je 'izjasniti se slobodno Srbinom, i to uzdignuta čela, važno i za manjinu, ali i za većinski narod jer će samo tako u zajedništvu ostvariti uvjete za bolji život budućim naraštajima'.
Uporan i uspješan rad SDSS-a na pravima povratnika i drugih stradalnika Srba te provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina važni su i za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, posebno kroz poglavlje 23, ocijenio je Kosanović.
Govoreći o naslovnici "Obadva, obadva su pala' u tjedniku 'Novosti' Rkman je istaknuo da izdavač lista nije SDSS, nego Srpsko narodno vijeće te da stranka o tome nije zauzela službeno stajalište, no, dodao je, osobno može reći kako je očito da je riječ 'o kritici dvostrukog aršina, tj. da se kritizira naslovnica samo zato jer se radi o informativnom glasilu srpske nacionalne manjine'.
>> 'Novosti' opet izašle sa spornom naslovnicom: 'Obadva su pala'
'Novinar sam i politolog i smatram da je to bila uspješna provokacija lista na propitivanju jesmo li društvo medijskih sloboda ili nismo, te mi je drago što se Hrvatsko novinarsko društvo oglasilo o tome upravo na način da je uređivačka politika stvar slobode, da su ukusi različiti, ali da time nisu prekršeni nikakvi uzusi i profesionalni standardi. Problem je što se na uređivačku politiku jednog legalnog glasila MORH oglasio kao što bi to 70-ih godina učinio nekadašnji generalštab koji je propisivao što može, a što ne može proći u društvu', izjavio je Rkman.