Broj prijavljenog nasilničkog ponašanja ne raste, ali pravobraniteljica Višnja Ljubičić smatra da je to zbog preblage penalizacije. Žrtve su, kaže, izgubile povjerenje u sustav.
"Imali smo slučajeve gdje se počinitelj oslobađa odgovornositi ili mu se ublažava kazna zato što je obiteljski čovjek, a sudi mu se za obiteljsko nasilje. Ili da je javno poznata osoba pa evo to će štetiti njegovom radnom mjestu", kaže Ljubičić.
Prošle godine policija je zbog nasilja u obitelji prijavila više od 11 i pol tisuća osoba, uglavnom muškaraca. Procesuirano je njih 87 posto, no šokiraju kazne. Svega 7 posto osuđenih nasilnika dobilo je bezuvjetnu kaznu zatvora. Njih 63 posto prošlo je s novčanim ili uvjetnim kaznama. 30 posto prijavljenih je oslobođeno.
Zapinje i u prevenciji. Od svih mjera koje je policija predložila sudovima, usvojeno je njih svega 17 posto.
"Teško je sada prebacivati krivnju na bilo koji resor jer to je dugotrajan i kompleksan proces u kojem svi zajedno trebamo nastojati postizati bolje rezultate", kaže ministrica Nada Murganić.
Nasilje nad ženama najčešće povlači za sobom i nasilje nad djecom. "Djeca koja svjedoče konfliktu među roditeljima ili drugim članovima obitelji posebno ako se radi o dugotrajnom konfliktu su psihički zlostavljana djeca", kaže Ivana Buljan Ajelić, zamjenica pravobraniteljice za djecu.
Nasilje ne bira dob, obrazovanje, ekonomski status. Prema podacima, sve je brutalnije. Glavni zadatak društva je ohrabriti žrtve da nasilje prijave.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr