Kamere Nove TV prisustvovale su iskapanju tisuću i tristo godina starih ostataka kostiju, Hrvata koji su zasigurno živjeli puno drugačije nego mi danas, ali ima i dosta sličnosti.
Ratari su došli tek urediti zemlju oko maslina. I otišli malo preduboko. U 8. stoljeće iz kojeg je svaki podatak, a posebno otkriće ljudskih ostataka arheološki najdragocijeniji pronalazak.
'Sa sigurnošću možemo reći da su to Hrvati iz 8. ili 9. stoljeća', tvrdi Željko Krnčević, iz Muzeja grada Šibenika. Grobnice su vješto sazidali u suhozidu, a ispod njiva pretpostavlja se leži cijela nekropola. Pet dana nakon rijetkog otkrića, saznajemo po čemu se razlikujemo od predaka.
'Hranili su se vjerojatno ne kao mi danas, čak su u vrijeme smrti imali sve zube, čak i umnjake', dodao je Krnčević. Otkriće groblja je po mnogočemu posebno. 1300 godina ranije Hrvati su pokapani po svojim plemenskim običajima. Vjerskih obreda ili vjerskih motiva u grobnicama nije bilo. 'Razlikuje ih to što su bili pogani, nisu prihvatili kršćanstvo', objasnio je Krnčević.
Izgled njihovih lica tvrde arheolozi bio bi gotovo identičan našim licima danas. Otkriće je posebno jer na mnoga pitanja još ne mogu odgovoriti ni sami stručnjaci. Koja su imena nosili, jesu li ih uopće imali. Nije isključeno da pod kamenim pločama leže Tomislav, Branimir ili Marija. Na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti preuzet će ostatke kostiju. Preko tisuću godina stare, ali iznenađujuće dobro očuvane.
Jedno je popodnevno oranje njive slučajno još jednom potvrdilo bogatu hrvatsku povijest na ovim prostorima. Brojne sličnosti i razlike sa životom tisuću godina nakon njih, sa zadovoljstvom će sljedećih dana utvrditi znanstvenici.