Izgledalo je kao da iskrcaju ribe u hladnjače nema kraja, a ribari kao da će nakon prodaje zaraditi pravo bogatstvo. U 100 kg kvalitetne plave ribe nakon mjesec dana suše, koćari gledaju kao u zlatne poluge. Ribar Krešo iz Tribunja, međutim tvrdi kako taj ulov zapravo nije posebno značajan, jer se dijeli na njih petoricu. Da bi bilo uspješno, kaže, moraju se vaditi tone.
O tonama ćemo teško govoriti u skoroj budućnosti utvrđuju znanstvenici. Broj ribarskih flota stalno se povećava, a Jadran je suočen s nizom problema. 'Zbog preintenzivne eksploatacije koja se događa dugi niz godina, a drugo su negativne hidrografske prilike, koje uvjetuju slabo obnavljanje', ističe Nedo Vrgoč s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Nedostajat će nam baš onih vrsta koje su iz Jadrana iskakale svakodnevno i od kojih su ribarske obitelji živjele skladno. 'postoji pad kod škampa već duže vrijeme. pada i oslić, naša najvažnija koćarska riba i kad on pada, pada i koćarski ribolov', kaže Vrgoč. Problem je već odavno primjetan na hrvatskim tržnicama i trgovinama.
'Primjetno jest na tržištu svježe ribe u Hrvatskoj, sve je veći uvoz ribe iz sjevernoafričkih zemalja', naglašava Petar Baranović, inženjer morskog ribarstva, a domaći ribari ulažu i zadnje novce kako bi mogli isploviti na otvoreno. Prijeti nam ozbiljna kriza ulova i potpuni nestanak nekad plodne izvozne grane. Priliku da nam usred Mediterana prodaju ribu izvrsno iskorištavaju primjerice Sjevernoafričke zemlje.