U izvješću se navodi kako su glavni „krivac“ za te slabije rezultate bili vrijednosni papiri koji su se smanjili za 2,1 %.
"Nasuprot tome, imovina iz osiguranja i mirovine mjerila je zdravi rast od gotovo 10 %. Kao posljedica toga, njezin udio u portfelju imovine dodatno se popeo na otprilike 26 %; u posljednjih deset godina taj je udio više nego udvostručen. Istovremeno, obveze su se povećale za 1 %, što je prvo pozitivno povećanje od 2011. godine. Omjer duga kućanstava, međutim, nastavio je padati na 36 %, tek nešto iznad regionalnog prosjeka istočnoeuropskih članica EU-a. Sada je za 7 postotnih bodova niži od njegova vrhunca u 2010. godini", piše u izvješću.
S obzirom na slabi rast imovine i povećanje obveza, neto financijska imovina također je bila razočaravajuća: porasla je za samo 3,3 % u 2017. godini; prosjek iz prethodnih godina od 2012. godine iznosio je 9,2 %. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 9.980 EUR, Hrvatska je dospjela na 33. mjesto na popisu najbogatijih zemalja (financijska imovina po glavi stanovnika).
U regionalnom poretku Hrvatska je ostala na broju 6; regionalni popis predvode Češka Republika i Slovenija. Na vrhu popisa, Švicarska se ponovno našla na prvome mjestu koje je prošle godine izgubila od SAD-a. Općenito, europske su zemlje 2017. godine stajale bolje nego prethodnih godina; to, međutim, odražava prije svega jači euro.