Sljedeća školska godina za neke će učenike krenuti drukčije. Naime, šest tisuća učenika sudjelovat će u eksperimentu nove reforme obrazovanja. Nova je odluka da će se tiskana slova učiti u prvom, a pisana tek u drugom razredu osnovne. Profesor Ante Bežen smatra da je to dobar potez.
"U drugom razredu nastavlja se ono što je bilo u prvom, samo na višoj razini i s više vježbi. Htio bih naglasiti da je u ovom kurikulumu dobro to što daje više prostora za vježbu s djecom", govori stručnjak za metodiku, dr. sc. Ante Bežen, prof.
To je vrlo bitno i za razvoj motorike. Učenici prvih razreda u prirodi i društvu radit će više eksperimenata. Poticat će se čitanje. Bit će malo i statistike, pa će raditi primjerice grafički prikaz svoje prehrane. Uz sve to, računat će više u kunama radi financijske pismenosti.
"Protiv takvih nekih inovacija mi učitelji nećemo imati nikakvih problema. Međutim, problem je što mi dan-danas ne znamo koji su to materijali koji se za nas pripremaju i tko priprema te materijale. Govori se o novim metodologijama, a nitko nam nije rekao koje su to nove metode", govori učiteljica razredne nastave Marija Veronkica Cvetković.
A bit će ih i u petom razredu. Umjesto reljefa, učenike petih razreda dočekat će gradivo o Hrvatskoj. Poslije će se kroz razrede ići prema Europi i svijetu. Na hrvatskom će proučavati i tekstove koji nisu književna djela, razvijat će se medijska i informacijska pismenost. A iz povijesti će manje morati ''štrebati'' imena, pojmove i godine. Profesor Bežen kaže da se ishodi, odnosno ono što učenik treba znati, trebaju preciznije navesti.
U sedmom će se razredu promijeniti biologija, u kojoj se više neće učiti toliko pojmova poput vrsta leukocita, a u nastavi fizike i kemije bit će više eksperimenata.
Po novom, u prvom srednje profesori povijesti moći će samostalno oblikovati teme za obradu. Za lektiru će se morati pročitati osam djela - četiri obvezna, četiri po izboru. Više će se razvijati komunikacijske vještine i jezični bonton. Profesorica Praštalo kaže - djeca nam uče o morfologiji, a ne znaju napisati ni obični životopis.
"Mi jurimo kroz gradivo da bismo nekako stigli sve ono što treba, a to ne ostavlja dovoljno prostora za rad na onim dijelovima u kojima su oni slabi", govori profesorica hrvatskog jezika Iva Rogulja Praštalo.
Objašnjenje iz Ministarstva
Novinarka Sanja Vištica razgovarala je s pomoćnicom ministrice Lidijom Kralj, koja je odgovorila na dio pitanja koja muče profesore, ravnatelje i roditelje.
Zašto pisana slova ipak u drugom razredu osnovne?
Prema preporukama stručnjaka za jezik i razvoj djece, korištenje školskog rukopisnog pisma prebačeno je u drugi razred. Naime, to je jedan od očiglednih primjera rasterećenja djece, jer sada su u prvom razredu trebali u prvom polugodištu naučiti tiskana slova, u drugom odmah pisana, a sada im dajemo dovoljno vremena da nauče čitati i pisati.
Uvest će se opisno vrednovanje: Što to podrazumijeva i hoćemo li i dalje imati jedinice i petice?
Imat ćemo ocjene, naravno, ne ukidamo ih. Jednostavno, veću pažnju stavljamo na kvalitativno praćenje. Recimo, dobar je i ilustrativan primjer kada kuhar kuha i isprobava svoje jelo i prema povratnim ga informacijama poboljšava. To je formativno ili kvalitativno praćenje, dok je brojčano ona ocjena koju kuhar dobije kada jelo servira gostu.
Ravnatelji su mi danas rekli za jedan apsurd. Naime, da bi se prijavili na natječaj da se ovaj program uvede u njihove škole, moraju do ožujka dobiti pristanak roditelja. Kako će ga dobiti za prve razrede kad ne znaju do upisa tko će im biti učenici? Kako to planirate riješiti?
Odgovor na to pitanje već smo objavili na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Škole trebaju dostaviti suglasnost vijeća roditelja, dakle vijeća roditelja koja su sada aktivna u školama i, naravno, konzultirati se s onim roditeljima koji jesu u školi. Ako škola bude izabrana za eksperimentalni program, ona je dužna na mrežnim stranicama objaviti tu informaciju, tako da prilikom upisa roditelji znaju da je to eksperimentalni program.
Učitelji kažu da je sve previše povezano s tehnologijom, a da njima još nije ni objašnjeno koje su nove metode. Boje se da će se sve prelomiti preko njihovih leđa. Jesmo li spremni za ovo?
Spremi smo za to, a našim ćemo učiteljima svakako pomoći da budu spremni. Naime, pripremljen je opsežan program edukacija koji će učitelje pripremati za prelazak. Pripremat će ih i obučavati novim metodama podučavanja i korištenju tehnologija. U rujnu, kada škola počne, imat ćemo savjetničke posjete školama. Dakle, svakoj ćemo školi doći u goste, stručnjaci će raditi s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima i pomoći im da se što lakše snađu i realiziraju ovaj program.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr