Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade traži od države da se poštuju i njihova autorska prava, a to je uostalom i zakonska regulativa Europske unije koju je prihvatila i Hrvatska. Miro Gavran jedan je od najčitanijih hrvatskih pisaca među djecom i mladima, kao i njegov kolega Želimir Hercigonja. Njihove knjige posuđuju se u knjižnicima, koriste ih nakladnici, a oni od toga ne zarade ništa.
'Ja sam imao prigodu da su u nekih 20-ak udžbenika moji tekstovi, u 18 slučajeva nisam dobio čak ni primjerak udžbenika od nakladnika', ističe Gavran. Trebao bi dobivati novčanu naknadu i za posudbu knjige kao autorskog djela, baš kao što je dobivaju glazbenici ili filmaši. 'Neki vodeći dječji pisci u Sloveniji godišnje s osnova tog obeštećenja dakle pravo javne posudbe dobije oko 2000 eura, za svaku godinu', dodaje Hercigonja. Hoće li to biti pola kune ili kuna po knjizi, još se ne zna. Novac treba osigurati država, ali tako da ne poskupi članarina u knjižnicama.
'Po nekim procjenama koje su rađene cijeli iznos je od osam do deset milijuna kuna, to je jedan kilometar autoceste, to je zaista jako mali iznos financijski', kaže Gavran. 'Uskoro će se krajem godine raditi proračun Republike Hrvatske i ta stavka taj novac negdje mora biti naznačen i verificiran od Sabora. Ukoliko to ne napravimo mi smo opet na stand-by aranžmanu idućih godinu dana', zaključio je Hercigonja. Hrvatska već pet godina ima Nacionalnu strategiju kojom se štite autorska prava i primjenjuje se na sve osim na pisce.
'Mi smo sa svoje strane osigurali ono za što smo nadležni a sad je dalje Ministarstvo kulture koordinira tehničku pripremu za provedbu tog prava', kaže Ljiljana Kuterovac iz Državnog zavoda za zaštitu imovinskog vlasništva. Dok priprema traje i traje, pisci gube novac koji im prema zakonu pripada, a koji se onda slijeva i u džepove nakladnika.