S Direktivom 2014/40 EU, koja propisuje da 65 posto ambalaže duhanskih proizvoda zauzimaju slike i upozorenja o štetnosti duhana, zemlje članice EU bile su obvezne uskladiti svoje nacionalne zakone do 20. svibnja ove godine.
Osim Hrvatske, taj rok nisu poštivale i neke druge članice - Cipar, Luxemburg, Slovenija, Španjolska i Švedska, pa ih je EK 8. prosinca ponovno upozorila na tu njihovu obvezu, i to dan prije nego je hrvatsko Ministarstvo zdravstva uputilo izmjene zakona u javnu raspravu. Te su države dobile dva mjeseca da izvijeste Komisiju o mjerama koje su poduzele u primjeni Direktive, a u protivnom bi mogle biti tužene Sudu EU.
Javna rasprava o Nacrtu izmjena Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s konačnim prijedlogom, završava 9. siječnja, a s obzirom na rok EK trebao bi biti donesen do početka veljače.
Direktivom se, osim upozorenja na ambalaži o opasnosti pušenja, zabranjuju i svi dodani okusi, s izuzetkom mentola koji će biti izbačen do 2020., a dozvoljava se jedino duhan s okusima za nargile. Među mjerama koje propisuje direktiva su i zabrana kancerogenih, mutagenih i neurotoksičnih dodataka štetnih već u nezapaljenom duhanu, ne dozvoljava se navođenje količine katrana i nikotina kako ne bi dovelo u zabludu potrošače da koriste zdravije cigarete, zabranjuju se promotivni popusti i kuponi na ambalaži, a određuje se i da svi laboratoriji za testiranje moraju biti potpuno neovisni od duhanskih tvrtki.
Tim mjerama se želi smanjiti broj pušača u EU i spriječiti dio od 700 tisuća smrtnih slučajeva godišnje uzrokovanih pušenjem.
Ministarstvo zdravstva navodi kako od posljedica pušenja u Hrvatskoj svake godine umire više od 9000 ljudi, otprilike svaka peta umrla osoba.
Ocjenjuju kako je od utjecaja promidžbe duhanskih i srodnih proizvoda potrebno posebno zaštiti mlade jer obrasci ponašanja i odabir životnog stila ima utjecaj na trenutno zdravlje, ali i na zdravlje u budućnosti.
Prema podacima europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga iz 2015. (ESPAD), U Hrvatskoj je jednom ili više puta u životu pušilo 62 posto učenika, dok je istraživanja o uporabi duhana u mladih provedeno ove godine (GYTS) pokazalo da 17,3 posto hrvatskih učenika između 13 i 15 godina trenutno koristi neki oblik duhanskih proizvoda. (Hina)