U istraživanju provedenom u prva dva dana rujna potvrđen je nastavak trenda stranačke bipolarizacije u našoj zemlji: HDZ je i dalje prva stranka u zemlji s vrlo malom prednošću pred SDP-om, ali obje stranke bilježe pad podrške uz istovremeni porast apstinenata i neodlučnih birača. Rezultati istraživanja pokazuju i blagi porast podrške hrvatskom ulasku u EU.
Poskupljenja i s tim u vezi rekordna inflacija u zemlji najčešće je birana tema mjeseca kolovoza kojeg je označio i vrlo visoki izbor teme vezane uz obilježavanje godišnjice stradavanja vatrogasaca.
Hrvatska demokratska zajednica je na vrhu ljestvice preferencija političkih stranaka i to s 29,9% izbora, socijaldemokrati su na drugom mjestu s 29,7% izbora, a treće mjesto i dalje drži HNS koji bilježi izbor u 6,5% slučajeva. HSS čvrsto drži četvrto mjesto s potporom od 5,9%, dok je na petom mjestu HSP s 4,2% izbora.
Hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić zadržao je vodstvo na ljestvici pozitivnih političara te je najpozitivniji političar za 20,6% hrvatskih građanki i građana, Ivo Sanader je na drugom mjestu, a slijedi ga Zoran Milanović. Radomir Čačić je na četvrtom mjestu, a slijedi ga Đurđa Adlešić.
Na onoj drugoj listi, doživljaj negativnih političara, na prvom je mestu Ivo Sanader, a Zoran Milanović manjim je pojavljivanjem u javnosti ublažilo svoj negativni doživljaj.
Što se tiče odnosa hrvatskih građana i građanki prema kandidatima za novog predsjednika/cu države dio ispitanika (18,5%) nema definiran odnos prema ponuđenim kandidatima i kandidatkinjama. Među ispitanicima koji imaju definiran odnos prema izlasku na predsjedničke izbore, najčešći je izbor Nadan Vidošević i to za 12,1% ispitanika. Slijede dvije žene Đurđa Adlešić (8,2%) i Vesna Pusić (7,1%), te Dražen Budiša (6,7%), Milan Bandić i Dragan Primorac (po 5,5%), Zlatko Komadina (4,8%), Jadranka Kosor (4,5%), Željka Antunović (4,3%), Andrija Hebrang (4,2%) i Neven Mimica (3,9%).