Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić naglasio je da je Džamonja ostavio nezaobilazan trag u našoj umjetnosti, dodavši kako je Džamonja bio zagrebački đak te da je posljednje razdoblje svoga života proveo u Zagrebu. Bandić je podsjetio da se s velikim umjetnikom prije petnaestak dana dogovarao o izgradnji budućega muzeja 'Džamonja', do realizacije kojega je bio potreban još jedan korak. Izrazivši veliku žalost zbog Džamonjina odlaska, rekao je kako je malo nedostajalo da se zaokruži taj veliki projekt koji će osigurati smještaj umjetnikovih djela koja su obilježila Zagreb, Hrvatsku i svijet. Budući muzej Dušana Džamonje poslužit će mladim naraštajima koji će tek upoznati to veliko djelo, a svi mi zahvalni smo mu za ono što je učinio za Zagreb i Hrvatsku, dodao je.
Predsjednik Matice hrvatske povjesničar umjetnosti Igor Zidić naglasio je kako se ne možemo u potpunoj sabranosti oprostiti od velikoga majstora iza kojega ostaje velika praznina. Džamonja je bio velik umjetnik, važan sugovornik, vrhunski majstor, kipar, crtač i graditelj, istaknuo je, dodavši: 'Mi koji smo bili svjedoci njegova života i djela ne smijemo dopustiti da nakon odlaska velikoga umjetnika njegovo djelo počne kopniti. Iako je bio zakinut samo zbog toga što ga njegova mala zemlja logistički nije mogla slijediti, njegova djela i dalje će živjeti među nama.'
Podsjetio je kako se opraštamo od umjetnika koji je bio vrhunski radnik, majstor kojega nije zanimala površnost, koji je učio na velikanima hrvatske i svjetske baštine. Njegovo majstorstvo pretvaralo se u skulpturu, crtež, a jednostavne materijale - drvo, čavle, lance - rabio je kako bi ispričao ljudsku priču. Ta djela odišu modernošću, ali istodobno i našom povijesnošću, pa se zato s pravom uz Džamonjin odlazak može istaknuti da se kip uspravlja iznad groba i da nakon groba živi i traje, rekao je Zidić.
U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od Džamonje se oprostio predsjednik Milan Moguš, rekavši da je nakon smrti velikoga umjetnika ostala velika praznina u HAZU-u. Kao član Akademije pokazao se i kao istinski humanist, istinski majstor i prijatelj. Govoreći u ime Vlade i premijera Ive Sanadera, ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je da je Džamonja bio izvanredan i jedinstven umjetnik i osoba, živeći i radeći na sasvim osebujan način, pun stvaralačkog zanosa koji ga je pokretao na stvaranje monumentalnih djela.
Bio je jedan od najvećih, klasik hrvatske i svjetske avangardne umjetnosti, koji je ostavio veliko umjetničko djelo. Njegova dojmljiva umjetnička vještina ostvarivanja sinteze skulpture, arhitekture, projekata, spomeničke ostavštine i umjetničke predanosti danas postaju nemjerljivim poetskim, umjetničkim mjestom i trajna memorija u suvremenoj umjetnosti, rekao je Biškupić. Na kraju se od Džamonje dirljivim riječima oprostio dugogodišnji prijatelj glumac Josip Bobi Marotti, rekavši kako je svaki susret s Džamonjom i zajedničkim prijateljima doživljavao kao svečanost. Nestala je radost tih druženja, a ostala je tuga nakon odlaska velikoga prijatelja, koji će ostati u mislima i srcima svih koji su ga poznavali, rekao je Marotti, citirajući Lorkine stihove: 'Kad umrem, ostavite balkon otvoren....'
Džamonja je rođen 1928. u Strumici u Makedoniji; 1951. diplomirao je na Likovnoj akademiji u Zagrebu, a 1954. je priredio prvu samostalnu izložbu. Godine 1960. nastupio je na Venecijanskom biennalu, što je snažno odjeknulo u svjetskoj umjetnosti. U početku 70-ih gradi kuću, studio i park skulptura u Vrsaru. Potkraj 90-ih priredio je izložbu u Parizu na glasovitu Palace Vendomeu s 20-ak monumentalnih skulptura, a prošle godine u listopadu i studenom priređena je njegova posljednja i najiscrpnija retrospektiva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Dušan Džamonja umro je u Zagrebu 14. siječnja, dva dana prije 81. rođendana.