'Izvanredno stanje' uvedeno je jer je na stolovima 13-ero sudaca i 28 savjetnika više od 8000 predmeta, od čega oko 6000 ustavnih tužbi koje 'guše' sud, zbog čega se on ne može posvetiti najvažnijoj zadaći, a to je apstraktna kontrola zakona i propisa. Stoga su, kako se doznaje od predsjednice suda Jasne Omejec, ustavni suci uveli novi način rada kojemu je jedan od ciljeva da se do kraja godine riješe stare ustavne tužbe zaprimljene do kraja 2006.
Istodobno bi se na dnevnom redu ove godine trebali naći i 'veliki predmeti', kao što su ocjena ustavnosti i zakonitosti odluka lokalnih samouprava o naplati parkinga, odredaba Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija te zakona i uredbi koje propisuju visinu kamata. Na sudu se nadaju da će do kraja godine početi raspravljati i o tzv. vatikanskom ugovoru, odnosno uvođenju vjeronauka u škole, čiju ocjenu ustavnosti veći broj pojedinaca čeka već sedam godina.
Omejec je kazala da sud više neće, kao proteklih godina, javne plenarne sjednice održavati svaka dva tjedna, već će se sjednice sazivati kada na dnevnom redu bude 'nekoliko meritornih i važnih predmeta ozbiljnijeg ustavnosudskog značaja'. Prva takva sjednica nakon ljetne stanke zakazana je za 15. listopada.
Predsjednica suda je obećala da na javne sjednice više neće dolaziti 'banalni predmeti', primjerice obustave postupaka.
Zamjenik predsjednice suda Aldo Radolović kaže kako je cilj u idućih nekoliko godina broj predmeta smanjiti na 3000 do 4000 i da se svaki predmet riješi unutar godine dana. Da bi se ostvarili ti ciljevi, svaki ustavni sudac i savjetnik trebao bi mjesečno riješiti u prosjeku 15 predmeta.
Nastojeći naglasiti težinu problema s kojim je suočen sud, Radolović je kazao da Austrija i Njemačka, zemlje s puno većim brojem stanovnika, imaju isti broj ustavnih sudaca kao i Hrvatska, ali nemaju zaostatke ili su oni vrlo mali.
Radolović je zaključio da Ustavni sud nema pravo dijeliti lekcije redovnim sudovima ako i sam ima velik broj zaostataka.
Najveće opterećenje predstavljaju ustavne tužbe protiv odluka redovnih sudova. Najčešće je riječ o tužbama zbog kršenja prava s područja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, neisplatama razlika u plaćama, neisplatama božićnica i jubilarnih nagrada.
Na sudu tvrde da su samo novim unutarnjim ustrojem i organizacijom rada u vrlo kratkom vremenu uspjeli postići značajne rezultate. U prilog tomu navode da su lani u rujnu rješili 112 tužbi, a u istom mjesecu ove godine čak 837.
Ustavne tužbe rješavaju dva šesteročlana sudska vijeća koja po sjednici riješe prosječno 75 tužbi. U slučaju da odluka nije jednoglasna, predmet ide na plenarnu sjednicu, gdje se odlučuje većinom glasova.