No, prije toga, DIP političkim strankama i kandidatima koji su izborili zastupnička mjesta u Saboru, treba isplatiti naknadu troškova izborne promidžbe za što je osigurano 2,7 milijuna eura. Koliku će naknadu koja stranka i kandidat dobiti, precizno će se znati tek nakon što stranačke i financije kandidata, prođu nadzor DIP-a.
Naknada na računima u prvoj polovici srpnja
Onima na čije financije ne bude primjedbi naknada će se isplatiti u roku 15 dana, od dana kada DIP objavi svoje izvješće o tome kako su izborni sudionici poštivali Zakon o financiranju izborne promidžbe, a to bi trebalo biti u prvoj polovici srpnja.
Za podsjetiti je kako je nakon izbora održanih 5. srpnja 2020., DIP spomenuto izvješće objavio 14. rujna, a naknade su isplaćivane tek početkom listopada, tri mjeseca nakon održanih izbora.
Žele li se pak troškovi iz privremenog izvješća usporediti sa troškovima izbora od prije četiri godine, nužno ih je i preračunati jer su iskazani u eurima, a oni za izbore iz srpnja 2020., u kunama. Ipak, već sad je poprilično sigurno da će ovogodišnji izbori u konačnici biti skuplji od onih iz srpnja 2020. godine za oko 2, 2 milijuna eura.
Travanjski će izbori u konačnici biti skuplji
Bez uključene naknade za troškove izborne promidžbe, travanjski su izbori stajali gotovo 13 milijuna eura, oni prije četiri godine, sa naknadom istovjetnoj ovogodišnjoj, gotovo 13,5 milijuna eura.
Dvije su glavne stavke u izbornim troškovima: naknade za rad izbornih tijela i materijalni troškovi dakle troškovi izbornog materijala, informatičke podrške i sl. Za prvu je stavku ove godine potrošeno 9,5 milijuna eura, a za drugu oko 3,5 milijuna, prije četiri godine potrošeno je 7,8 milijuna, odnosno 2,96 milijuna eura. Do toga je došlo zbog povećanja naknada i rasta niza troškova u odnosu na 2020. godinu
Od 9,5 milijuna isplaćenih za rad izbornih tijela na travanjskim izborima, najviše je 5,9 milijuna eura, isplaćeno biračkim odborima u kojima je bilo angažirano oko 70.000 članova, zatim općinskim (1,9 milijuna) i gradskim izbornim povjerenstvima (835.000 eura), pa izbornim povjerenstvima izbornih jedinica i zagrebačkom GIP-u (192.000 eura). U izbornim povjerenstvima koja su provodila travanjske izbore bilo je angažirano više od 7.600 osoba.
Naknada za članove biračkih odbora u Hrvatskoj iznosi 55 eura neto, a za predsjednika i zamjenika predsjednika odbora 65 eura neto.
Za biračke odbore u inozemstvu, gdje se glasovalo dva dana, u državama u kojima je više birača, konkretno u Austriji, BiH, Irskoj, Kanadi, Njemačkoj, Srbiji i Švicarskoj, predsjedniku i zamjeniku predsjednika pripada naknada od 120 eura neto, a članovima od 100 eura neto. U ostalim državama, naknada za predsjednika i njegova zamjenika, iznosi 100 eura neto, a za članove 80 eura neto.
Značajniji trošak travanjskih izbora, 570.000 eura čine naknade djelatnicima koji su u izbornim povjerenstvima i Poreznoj upravi radili na informatičkim, administrativnim, tehničkim i pomoćnim poslovima.
U izborne troškove ubraja se i naknada za Etičko povjerenstvo, koja iznosi 11.300 eura, a prije četiri godine iznosila je 8.850 eura.
Za materijalne troškove oko pola milijuna eura više
Polovicu ukupnih materijalnih troškova od 3,5 milijuna eura, čine troškovi APIS-ove informatičke podrške provedbi izbora (1,7 milijuna eura), koji su prije četiri godine iznosili 1,33 milijuna eura.
Za tiskanje i distribuciju 3,5 milijuna glasačkih listića, izradu glasačkih kutija i ostali izborni materijal, te objavu pravovaljanih lista u dnevnom tisku i sl., ove je godine ukupno potrošeno oko 1,1 milijun eura, prije četiri godine 915.000 eura. Jedan od glavnih razloga za to je rast cijene papira, objašnjavaju u DIP-u.
Uzme li se u obzir da su materijalni troškovi izbora iz srpnja 2020., koje je obilježila korona, bili 2,96 milijuna eura, jasno je da su na travanjskim izborima 'narasli' za više od pola milijuna eura.