Marija Cvjetković je ostala bez kuće, a da je nitko nije obavijestio. 'Eto, nažalost u gradu Zagrebu ljudi ostaju bez kuća ,a da ne znaju zašto ostaju, da nikad nisu obaviješteni da se kuća prodala. Mi smo saznali to slučajno, znači slučajno da smo ostali bez jedine nekretnine', kaže gospođa Marija.
Da je zakon o javnim ovršiteljima zaživio njezin slučaj možda bi bio drukčije riješen. No, javni ovršitelji nikad nisu počeli raditi. Zbog toga je njih četvero Europsku Uniju tužilo sudu pravde EU u Luksemburgu jer je dopustila Hrvatskoj da ukine zakon o javnim ovršiteljima.
>> Pred ovrhom čak 300.000 građana!
'Uvođenje javnih ovršitelja s 1.1. 2012. bila je jedna od obveza koje je Republika Hrvatska preuzela tijekom pregovora u poglavlju 23 pravosuđa i temeljna prava', kaže predsjednik udruge javnih ovršitelja Vedran Vidmar. On je jedan od nesuđenih ovršitelja. Stručno se usavršio. Prošao natječaj. Kao i njegovi kolege, koji su mjesecima opremali i ulagali u urede koji na kraju nikad nisu zaživjeli.
'Otprilike 30 ljudi je ostalo od 69 javnih ovršitelja koji su položili prisegu - ostali bez posla. Neki su našli novi posao, neki ne. A čak i kad su našli, odvjetnici su morali otkazati punomoć za zastupanje tako da se nisu ni mogli vratiti nazad', dodaje Vidmar.
Ovrha putem javnih ovršitelja, lakša je, ali i jeftinija, poručuju. Državni proračun, po njihovim izračunima, na godinu bi uštedio gotovo 100 milijuna kuna jer 99 posto postupaka ne bi bilo u nadležnosti sudova već javnih ovršitelja. Ustavni sud u siječnju je izglasao da su im prava povrijeđena i da država svakom od njih mora isplatiti 18 tisuća kuna naknade. Ali oni ne odustaju.
Nakon ove četiri tužbe, i ostali javni ovršitelji sljedeći mjesec dana će podnijeti svoje tužbe. Sud u Luksemburgu presudu bi trebao donijeti za godinu dana.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook