Među 12 osoba, za koje još nisu poznate okolnosti nestanka, dvojica je mladića, a ostali su srednje i starije dobi. Za deset od njih može se tek reći da su svojevremeno "otišli od kuće", jedan je prognanik "nestao" iz bivšega Prognaničko-izbjegličkog naselja Bjelolasica, a jedna je osoba navodno otišla na kupanje na rijeku Koranu i nije se vratila, kazala je glasnogovornica karlovačke PU Tanja Petrić.
Istaknula je da su potrage za nestalim osobama na snazi 50 godina te da tek nakon toga zastarijevaju, što pak znači da se 50 godina od nestanka neke osobe mora o njoj provjeriti svaka nova informacija.
U povodu Međunarodnoga dana nestalih osoba karlovačka PU medijima je dostavila šire priopćenje u kojem piše da je poznato da znatan dio ljudi nestaje dragovoljno, iz različitih razloga kao što su bijeg od obitelji, supružnika, nesretne ljubavi, dugova, loših ocjena u školi, alimentacijskih i drugih obveza.
Jedan dio ljudi nestaje zbog amnezije ili iznenadnoga trajnog ili privremenog duševnog oboljenja, dok su drugi žrtve prirodnih nepogoda, nesreća kod planinarenja, alpinizma, ronjenja, ribarenja, speleoloških poduhvata, lova, smrzavanja, utapanja i drugo, ali i prirodna naprasna smrt naoko zdravih osoba. Dio nestalih osoba žrtve su kriminala, primjerice trgovanja ljudima ili ljudskim organima.
Fotografije nekih osoba nestalih u posljednjih nekoliko godina objavljene su i na web-stranicama Ministarstva unutarnjih poslova. Prikupljena saznanja upućuju na mogućnost da su napustiti Republiku Hrvatsku. Poimence to su Petar Šavor, Branko Križanić, Boban Tošić, Mate Cindrić, Zlata Sentigar, Marko Maćešić, Jovica Željko, Martin Kovačić i Ivan Škrtić.
Za njima nisu raspisane tjeralice, jer policiji nisu poznate njihove eventualne kriminalne aktivnosti, već su obuhvaćeni operativnim mjerama traganja na međunarodnoj razini. Zato bi svaka informacija građana u zemlji i svijetu koji imaju saznanja o njihovom kretanju ili možda stradavanju, mogla pridonijeti njihovu pronalasku.
U Domovinskome ratu na prostoru Karlovačke županije poginula su 53 policijska službenika, a dvojica se još uvijek vode kao nestali.
Ekshumacijama je od listopada 1995. do danas obrađeno 168 lokacija, a ekshumirani su posmrtni ostatci 182 osobe stradale tijekom Domovinskog rata, čiju identifikaciju provodi Ured za zatočene i nestale, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.