Iz Ministarstva navode kako je posjednik zbog uočenog povećanog uginuća peradi 9. studenog obavijestio nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju, koja je dostavila uzorke na laboratorijsko pretraživanje u Hrvatski veterinarski institut - Centar za peradarstvo radi potvrde odnosno isključivanja ove bolesti.
Na tom su gospodarstvu odmah provedene mjere kontrole i sprječavanja daljnjeg širenja bolesti životinja sukladno trenutno važećem europskom zakonodavstvu. U petak je, pak, laboratorijski potvrđen virus influence ptica podtipa H5N1, a određivanje patogenosti virusa je u tijeku.
Ministarstvo poljoprivrede odredit će i područja (naselja) u zoni ograničenja (zona zaštite u radijusu od 3 kilometara od zaraženog gospodarstva i zona nadziranja u radijusu od 10 kilometara od zaraženog gospodarstva) u kojima će se provesti dodatne mjere u cilju ranog otkrivanja i suzbijanja bolesti, navodi se u priopćenju.
Influenca ptica vrlo je kontagiozna virusna bolest divljih ptica i domaće peradi koja uglavnom ne uzrokuje bolest kod ljudi. Bolest se brzo razvija i završava iznenadnim uginućem peradi često bez vidljivih kliničkih znakova bolesti.
Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.
Bolest se brzo širi i uzrokuje veliku gospodarsku štetu. Brojne europske zemlje kontinuirano prijavljuju slučajeve visokopatogene influence ptica ne samo u populaciji peradi, već i u divljih ptica te ptica u zatočeništvu (npr. zoološki vrtovi). Ovo je treća pojava influence ptica u domaće peradi na području Hrvatske od početka godine.
S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama.
S obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, preporuča se i provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa) te držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće, navodi se, između ostalog, u priopćenju iz Ministarstva.