Premijer Zoran Milanović rekao je u subotu, na svečanoj akademiji u povodu 70. obljetnice pobjede nad fašizmom, kako oni koji ne razumiju hrvatsku povijest i ne shvaćaju ulogu Josipa Broza Tita prije 70 godina te ulogu hrvatskog ratnog predsjednika Franje Tuđmana desetljećima kasnije, ne razumiju u kakvim se teškim situacijama nalaze državnici u tako teškim vremenima.
"Te ljude treba razumijeti, to su naši lideri i takvi su kakvi su - kom krivo kom pravo, bolje od njih nemamo i s njima moramo živjeti. To je hrvatska povijest", istaknuo je Milanović na svečanoj akademiji održanoj tijekom koje je upozoreno da i danas u Hrvatskoj i u Europi jačaju snage ksenofobije i netrpeljivosti prema drugima i drugačijim.
Svečanoj akademiji, održanoj u dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, Vlade i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, nazočili su predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, ministri Orsat Miljenić, Gordan Maras, Mihael Zmajlović i Berislav Šipuš, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, saborski zastupnici, međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač, generali i admirali Oružanih snaga RH, preživjeli borci NOB-a, predstavnici HAZU-a, vjerskih zajednica te diplomatskog zbora u RH.
Milanović: antifašistička borba bila je borba dobra i pravde protiv nepravde i zla
Podsjetivši da je jučer u povodu ove obljetnice bio u Pazinu u Istarskoj županiji, istaknuo je da Istra ne bi danas bila u sastavu Republike Hrvatske da nije bilo hrvatskih partizana. "Kome krivo, kome pravo. To je činjenica i istina, a onaj tko to ne razumije, ne razumije Hrvatsku", rekao je.
Naveo je i da Hrvatska iz Drugog svjetskog rata ima i svoju autentičnu priču, kakvom se ne može pohvaliti skoro niti jedan drugi Europski narod, bolnu priču koja je u crno zavila mnoge obitelji i krajeve, narode i vjere. "U Narodnooslobodilačkoj vojsci, sastavljenoj od Hrvata i Srba, bilo je 300.000 ljudi, razmjerno najviše na području bivše Jugoslavije i neusporedivo više od bilo koje druge europske države. Svi su pali pod Hitlerom i Musolinijem, a jedino se ovdje vodio rat iz uvjerenja, iz osjećaja pravde i rat za slobodu", istaknuo je.
Milanović je kazao i da mnogi koji su krenuli u antifašističku borbu krenuli iz osjećaja za pravdu i nisu znali što je komunistička partija i tko je na čelu tog pokreta. "To je bila borba dobra i pravde protiv nepravde i zla. Jedino tako se može objasniti taj masovni pokret koji je išao samo za ljudskim vrijednostima. Na drugoj strani se jednostavno nije smjelo biti", kazao je.
'Grabar Kitarović se odlučila za Karamarkove snage, a tamo su oni koji nam prijete Jasenovcem'
Upozorio je i da su demografski gubici u antifašističkoj borbi bili ogromni, pa se samo u Makarskoj na spomeniku poginulima nalazi gotovo tisuću imena, većinom mladih muškaraca koji su poginuli i nestali u borbama u Drugom svjetskom ratu. "Takve gubitke hrvatski narod nikada nije imao, to treba pamtiti i to nema veze s ideologijom. Nama je prijetila opasnost da nestanemo i te spomenike treba čuvati", rekao je.
Milanović je kazao i da danas živimo u državi koja je nastala u teškom ratu u kojem nam je prijetilo porobljenje i da ljudi koji su dali svoje živote i zdravlje zaslužuju najdublje poštovanje.
"Oni koji ne razumiju hrvatsku povijest i ne shvaćaju koja je bila uloga Josipa Broza Tita prije 70 godina i koja je bila uloga hrvatskog ratnog predsjednika Franje Tuđmana desetljećima kasnije ne razumiju u kakvim se teškim situacijama, prijeporima i zavrzlamama nalaze državnici u tako teškim vremenima. Te ljude treba razumijeti, to su naši lideri i takvi su kakvi su - kom krivo kom pravo, bolje od njih nemamo i s njima moramo živjeti. To je hrvatska povijest", istaknuo je Milanović.
Naglasio je i da u spominjanjima zločina koji su se dogodili nakon 1945., treba jasno razlučiti "žal i nostalgiju za propalom državom koja je ukrala hrvatsko ime, i žal za žrtvama koje su stradale, što se nije smjelo dogoditi. Dodao je i da će se i ove godine u Teznom pokloniti mladim ljudima koji su tada žrtvovani.
Upozorio je i da u Europi ponovno jačaju snage ksenofobije, neprijateljstva i netrpeljivosti i poručio da to neće proći, zaključivši govor riječima "No pasaran!"
Leko: tko pokušava negirati značaj antifašističkog pokreta, radi na štetu hrvatske demokratske države
I predsjednik Sabora Josip Leko upozorio je kako svatko, tko danas pokušava negirati značaj antifašističkog pokreta, radi na štetu današnje hrvatske demokratske države. "Svaki pokušaj negiranja vrijednosti antifašizma znači i negiranje europskih vrijednosti bez kojih Hrvatska ne bi bila ono što jest - moderna, europska i demokratska država", kazao je. Naglasio je i da je demokratska Hrvatska 90-tih godina u Domovinskom ratu pokazala da pripada krugu antifašističkih država i naroda, što smo potvrdili i ulaskom u EU. "Republika Hrvatska smogla je demokratske snage da preispita svoju političku prošlost", istaknuo je Leko.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin upozorio je da i danas, nakon 70 godina od pobjede nad fašizmom, u Hrvatskoj ima onih koji samo vjeru, naciju i obitelj ističu kao jedine vrijednosti, a pojednici i grupacije brane zločince i njihove zločine. "Da nije bilo narodnooslobodilačke i antifašističke borbe, sudbina Hrvata i drugih naroda bila bi drugačija. Antifašizam nije komunistički i stranački, već je uvjerenje koje ne poznaje stranke ni granice", rekao je.
Upozorio je kako se, iako živimo u demokratskoj državi, u dovoljnoj mjeri ne osuđuje širenje vjerske, nacionalne i rasne mržnje te isticanje fašističkih simbola. "Ne bi trebalo posjećivati Bleiburg i tamo žaliti za poraženom NDH. Trebalo bi obilaziti mjesta stradanja ljudi, paliti svijeće i pokloniti se s pijetetom - iako su bili na pogrešnoj strani, bili su žrtve rata", kazao je Habulin. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook