Središnja proslava 11. obljetnice "Oluje" i Dana pobjede i domovinske zahvalnosti održat će se u Kninu, a nazočit će joj predsjednik Republike Stjepan Mesić, članovi Vlade s premijerom Ivom Sanaderom, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks te potpredsjednici Luka Bebić i Đurđa Adlešić.
"Oluja" će se obilježiti polaganjem vijenaca u spomen na pripadnike Oružanih snaga stradale u Domovinskom ratu, podizanjem državnog stijega na kninskoj Tvrđavi, svetom misom za Domovinu.
Državna izaslanstva posjetit će Veleučilište "Marko Marulić", koje dobiva nove kolegije.
Svečanost "Oluje" završit će večernjim koncertom na središnjem kninskom trgu.
Jedan od prelomnih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti, 5. kolovoza, za Knin je, ipak, poseban. Naime, tog istog datuma, 1995. na kninskoj se tvrđavi zavijorio veliki hrvatski stijeg simbolično označivši kraj srpske okupacije tog grada, ali i drugih dijelova središnje Hrvatske.
Oslobađanje Knina imalo je posebnu težinu - taj je grad, naime, od ljeta 1990. bio središte srpskog terora i zločina, simbol pobune lokalnih Srba.
Ta je pobuna započela "balvan revolucijom", odnosno blokiranjem glavnih prometnica trupcima, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela, ubijanje i protjerivanje nesrba.
Lokalnim Srbima pomagala je tzv. JNA, ljudstvo i naoružanje stizalo im je iz Srbije i Crne Gore.
Dugo skrivana iza fraze o ugroženosti, priroda srpske pobune bila je isključivo velikosrpska - potvrdilo je to vrijeme, stvaranje paradržave SAO Krajine s ciljem da ju se priključi Srbiji, etničko čišćenje okupiranih područja.
Pokušaji da se na miran način reintegriraju okupirani dijelovi
Hrvatske nisu dali rezultata, a samo dan prije "Oluje" pobunjeni su Srbi u Ženevi odbili još jednu mirovnu ponudu hrvatskih vlasti.
Politički i gospodarski neodrživo stanje za Hrvatsku promijenila je vojno-redarstvena akcija "Oluja". Započela je u petak, 4. kolovoza, u 5 sati ujutro, a u samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su gotovo petinu države.
Vijest o oslobađanju Knina 5. kolovoza 1995. i vijorenje velikog hrvatskog stijega na njegovoj tvrđavi izazvali su erupciju oduševljenja kakva se godinama nije vidjela, slavilo se diljem Hrvatske.
Bili su to dani hrvatskog ponosa i slave. U Knin su prve ušle 4. splitska i 7. varaždinska gardijska brigada kojima su zapovijedali generali Damir Krstičević i Ivan Korade.
U najvećoj vojnoj akciji Domovinskog rata s obje je strane
sudjelovalo više od 200 tisuća vojnika, poginula su 174 hrvatska branitelja, a 1430 ih je ranjeno.
Akciju, kojoj su strani stručnjaci dali samo visoke ocjene, planirali su i proveli isključivo hrvatski časnici, "Oluja" je pokazala brzo naraslu moć HV-a, srušila mit o srpskoj nepobjedivosti.
"Oluja" je značila kraj ratnih operacija u Hrvatskoj, stvorila je
uvjete za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, poštedjela Bihać srebreničke sudbine, omogućila povratak prognanih i izbjeglih.
S druge strane, pred napredujućim hrvatskim snagama, u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle su tisuće lokalnih Srba. Srpska strana uvjeravala je da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore drukčije - to je bio dobro pripremljeni uvježban odlazak.
Na lanjsku, 10. obljetnicu "Oluje", hrvatski državni vrh odlučno je odbacio tvrdnje da je to bila zločinačka, planirana akcija s ciljem protjerivanja Srba, jasno poručivši da je Oluja bila legitimna, opravdana i čista kao suza.