'Više bih se brinuo zbog strukturnih reformi (u Hrvatskoj)', nego zbog graničnog spora', piše Eurobserver, dodajući da je to Degert kazao u ponedjeljak u Zagrebu skupini novinara iz zemalja Europske unije koji su u organizaciji Delegacije EK-a u Hrvatskoj i Opće uprave za proširenje posjetili Zagreb.
>> Započeli sastanci u Bruxellesu
Kao ključna područja na kojima još treba ostvariti napredak, Degert je u tom razgovoru nabrojao reformu pravosuđa te potrebu restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta i poljoprivrednog sektora. 'To su najteže reforme', rekao je.
Govorio je i o važnosti hrvatske 'sposobnosti da se uhvati u koštac sa svojom prošlošću'.
Riječ je i o suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) i o 'sposobnosti pravosudnog sustava i vlasti općenito da se nose s ratnim zločinima za koje se sudi u zemlji', rekao je Degert.
Dodao je da postoji baza podataka za oko 730 zločina koji još nisu istraženi, dok neki stari slučajevi trebaju biti ponovno preispitani kako bi se provjerilo jesu li presude izrečene u odsutnosti 1995. održive, dodao je Degert.
Dragun ne može vjerovati da je Degert nešto tako izjavio
Glasnogovornik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun rekao je, komentirajući Degertove riječi, da je 'najblaže što u ovom trenutku' može reći da ne može vjerovati da je šef Delegacije EK tako nešto mogao izjaviti.
Glasnogovornica iz Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić rekla je da ne želi komentirati taj slučaj.