Hadž je putovanje koje bi svaki musliman koji je imovno sposoban trebao obaviti za vrijeme svojeg života. Za vrijeme hadža hodočasnici odlaze u Meku i obavljaju određene obrede od kojih je najvažniji posjeta Kaabi, svetom mjestu kojim dominira crni monolit. Muslimani vjeruju kako je monolit na to mjesto postavio božji poslanik Ibrahim (Abraham u kršćanskoj i židovskoj religiji) i njegov sin Ismail. Upravo se kurban-bajram obilježava se u spomen na njih dvojicu i žrtvu koju je Ibrahim želio prinijeti Bogu u vidu svojeg sina. Ipak, kada je Bog vidio kako je Ibrahim spreman na sve žrtve, poštedio mu je sina i postavio ovna umjesto njega.
Kao simbol žrtvovanju, svaka bi muslimanska obitelj koja je imovinski sposobna trebala prenijeti žrtvu, a to najčešće bude ovca. Trećina mesa zaklane životinje dijeli se sirotinji, trećina rodbini dok se trećina zadržava za sebe. Rodbini je posvećen i prvi od četiri dana koliko traje kurban-bajram. Drugog dana obilaze se groblja kako bi se odala spomen mrtvima, a preostali dani su posvećeni prijateljima.
Često se pogrešno smatra kako kurban-bajram počinje s prvom minutom dana u kojem se obilježava. Početak ovog, kao i ramazanskog bajrama, u stvari se događa nakon što se završi klanjanje bajram-namaza, posebne molitve koja se za bajram klanja nakon sabah-namaza, prve od pet svakodnevnih molitvi u islamskom svijetu. U džamije odlaze samo muškarci, a prilikom njihova povratka u kuće počinje slavlje u sklopu kojeg se obično darivaju djeca. Bajram se čestita tradicionalnim pozdravom Bajram šerif mubarek olsun.
Kako islamska godina ima 354 ili 355 dana, onda se kurban-bajram svake godine obilježava u drugo vrijeme računajući po gregorijanskom kalendaru.