Nakon dvosatne rasprave zakon nije dobio potreban broj glasova. Naime, natpolovične većine nije bilo jer na sjednicu nije došla zastupnica vladajuće većine, a jedan je zastupnik bio suzdržan.
Hrvatski sabor o zakonu će raspravljati u petak, no negativno mišljenje saborskog Odbora ne obvezuje Sabor da mu da istu ocjenu.
Vlada je predložila devet izmjena blagdana, spomendana i neradnih dana u Hrvatskoj, od kojih je na sjednici Odbora najviše polemike i rasprave o povijesnom i državnom značaju pojedinih dana izazvalo vraćanje obilježavanja Dana državnosti s 25. lipnja na 30. svibnja i prebacivanje Dana neovisnosti s 8. listopada na 25. lipnja, koji time više ne bi bio državni praznik, već bi postao spomendanom, dok bi pak 8. listopad postao Danom Hrvatskoga sabora i također bi bio spomendan.
Grbin: "Zakon se donosi iz političkih pobuda vezanih za predstojeće izbore"
Klub zastupnika SDP-a izrazio je neslaganje prijedlogom zakona. "Smatramo da se ovaj zakon donosi isključivo i jedino iz političkih pobuda koje su vezane za predstojeće izbore, i predsjedničke i parlamentarne. Kako na drugi način objasniti vrijeme u kojem ćemo raspravljati o ovome", rekao je Peđa Grbin.
HDZ-ov Branko Bačić demantirao je da je svrha donošenja zakona predizborna utrka te poručio da je datum 30. svibnja onaj dan koji je omogućio sve kasnije važne događaje. Drži da su se upravo ovim prijedlogom vratili na stavove i razmišljanja prvog predsjednika Republike Franje Tuđmana.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac istaknuo je da su svega dva državna praznika konstitutivne političke prirode, dok su ostali ili crkveni ili komemorativni, te upitao kakvu poruku time šaljemo mladima i svijetu. Što se tiče veće važnosti Dana državnosti ili Dana neovisnosti, rekao je da smo državnost tijekom prošlosti uvijek imali u ovom ili onom obliku te da jedino nismo imali punu neovisnost.
Antifašizam ima uporište u hrvatskom Ustavu
Što se tiče inicijative saborskog Odbora za ratne veterane o ukidanju praznika Dana antifašističke borbe 22. lipnja i njegova proglašenja spomendanom, Odbor za Ustav na sjednici je bio jasan - antifašizam ima uporište u hrvatskom Ustavu i povijesti i Dan antifašističke borbe treba ostati državni praznik.
Na dnevnome redu bila je i točka zakona o ovlastima Vlade kojim se Vlada ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Sabora, uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Sabor.
Odbor ga je podržao, no odbacio je SDP-ov prijedlog izmjena zakona o izboru predsjednika Republike, u skladu s pravilom da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini. SDP smatra da je potrebno uvesti višestranačka izborna tijela za sigurnije i bolje provođenje izbora, kao i obvezu potpisivanja birača prilikom preuzimanja glasačkog listića. (Hina)