Karte glasnoće ne postoje

Može li buka u naseljima zaustaviti Hrvatski put u EU?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Buka postaje problem i najmanjim hrvatskim gradovima. Zakon o buci je manjkav, strateške karte najbučnijih mjesta nisu ni na vidiku, a Europska komisija ocjenjuje da smo za ulazak u Europu previše zagađeni bukom.

Osim jeftinog kvadrata, tražeći stan većina bi htjela zonu tramvaja ili autobusa, željezničkih i autobusnih postaja, blizinu trgovačkih centara, škola. A kad usele, huk ubranosti ih izludi.

Stanovnici Laništa prije nekoliko mjeseci pritisli su Grad da ih bukobranom obrani od Jadranske avenije. Jedan stoji oko 2 milijarde kuna, a izrada karte buke za cijeli Zagreb stajala bi 10 milijuna kuna. Usmjerila bi gradnju i kupnju. Ali nije ni u izradi i neće je biti još godinama. A podnošljivih 40 decibela već se rijetko gdje čuje.

Ječi i riječki centar. Zadranima buči Bulevar. Osječanima Vukovarska ulica. Iako je glazba zakonom utišana, Splićanima u Palači smeta galama. Europa poručuje ako želimo k njima moramo se stišati. I usporiti promet i utišati klima uređaje, pa i crkvena zvona.

Iako tolerancija na zvukove ovisi o osobi, postoje zvučne zakonske granice. I kazne do 80 000 kuna. Ali još nikom nije naplaćena nečija nervoza, lupanje srca, visoki tlak i šećer, probavne smetnje i nesanice.

Povezane teme